<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="avk">
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/api.php?action=feedcontributions&amp;feedformat=atom&amp;user=Kotavafamik</id>
		<title>Wikikrenteem - Contributions [avk]</title>
		<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/api.php?action=feedcontributions&amp;feedformat=atom&amp;user=Kotavafamik"/>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Aptaca:Webekseem/Kotavafamik"/>
		<updated>2026-05-07T07:30:52Z</updated>
		<subtitle>Contributions</subtitle>
		<generator>MediaWiki 1.25.1</generator>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=IT_Sersik_Luz05&amp;diff=4398</id>
		<title>IT Sersik Luz05</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=IT_Sersik_Luz05&amp;diff=4398"/>
				<updated>2012-05-17T20:59:44Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;CAPITOLO V.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''In che modo siano da governare le città o Principati, quali, prima che occupati fussino, vivevano con le loro leggi.'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Quando quelli Stati che si acquistano, come è detto, sono consueti a vivere con le loro leggi e in libertà, a volergli tenere ci sono tre modi. Il primo è rovinargli. L’altro andarvi ad abitare personalmente. Il terzo lasciargli vivere con le sue leggi, tirandone una pensione, e creandovi dentro uno Stato di pochi, che te lo conservino amico. Perchè essendo quello Stato creato da quel Principe, sa che non può stare senza l’amicizia e potenza sua, e ha da fare il tutto per mantenerlo; e più facilmente si tiene una città usa a vivere libera con il mezzo de’ suoi cittadini, che in alcuno altro modo, volendola preservare.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sonoci, per esempio, gli Spartani, ed i Romani. Gli Spartani tennero Atene e Tebe, creandovi uno Stato di pochi: nientedimeno le perderono. I Romani per tenere Capua, Cartagine, e Numanzia, le disfecero, e non le perderono. Vollero tenere la Grecia quasi come la tennero gli Spartani, facendola libera, e lasciandole le sue leggi, e non successe loro; in modo che furono costretti disfare molte città di quella provincia per tenerla, perchè in verità non ci è modo sicuro a possederle, altro che la rovina. E chi diviene padrone di una città consueta a vivere libera, e non la disfaccia, aspetti di essere disfatto da quella; perchè sempre ha per refugio nella ribellione il nome della libertà, e gli ordini antichi suoi, li quali nè per lunghezza di tempo, nè per beneficii mai si scordano; e per cosa che si faccia o si provvegga, se non si disuniscono o dissipano gli abitatori, non si dimentica quel nome, nè quelli ordini, ma subito in ogni accidente vi si ricorre, come fe’ Pisa dopo tanti anni che ella era stata posta in servitù da’ Fiorentini. Ma quando le città o le provincie sono use a vivere sotto un Principe, e quel sangue sia spento, essendo da una parte use ad ubbidire, dall’altra non avendo il Principe vecchio, farne uno intra loro non si accordano, vivere libere non sanno; dimodochè sono più tarde a pigliare le armi, e con più facilità se li può un Principe guadagnare, e assicurarsi di loro. Ma nelle Republiche è maggior odio, più desiderio di vendetta, nè le lascia nè può lasciare riposare la memoria dell’antica libertà; talchè la più sicura via è spegnerle, o abitarvi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klita==&lt;br /&gt;
*Krentklita batlize tir [http://it.wikisource.org/wiki/Il_Principe/Capitolo_V]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[avk:Sersik_Luz05]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=IT_Sersik_Luz04&amp;diff=4397</id>
		<title>IT Sersik Luz04</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=IT_Sersik_Luz04&amp;diff=4397"/>
				<updated>2012-05-17T20:59:20Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;CAPITOLO IV.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perchè il Regno di Dario da Alessandro occupato non si ribellò dalli successori di Alessandro dopo la sua morte.'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Considerate le difficultà, le quali si hanno in tenere uno Stato acquistato di nuovo, potrebbe alcuno maravigliarsi, donde nacque che Alessandro Magno diventò Signore dell’Asia in pochi anni, e, non l’avendo appena occupata, morì, donde pareva ragionevole che tutto quello Stato si ribellasse; nondimeno li successori suoi se lo mantennero, e non ebbono a tenerselo altra difficultà, che quella che intra loro medesimi per propria ambizione nacque. Rispondo come i Principati, de’ quali si ha memoria, si trovano governati in due modi diversi, o per un Principe, e tutti gli altri servi, i quali come ministri per grazia e concessione sua aiutano governare quel Regno; o per un Principe e per Baroni, i quali non per grazia del Signore, ma per antichità di sangue tengono quel grado. Questi tali Baroni hanno Stati e sudditi propri, li quali gli riconoscono per Signori, e hanno in loro naturale affezione. Quelli Stati che si governano per un Principe e per servi, hanno il loro Principe con più autorità; perchè in tutta la sua provincia non è alcuno che riconosca per superiore se non lui; e se ubbidiscono altri, lo fanno come a ministro e ufficiale, e non gli portano particolare amore. Gli esempi di queste due diversità di governi sono, ne’ nostri tempi, il Turco e il Re di Francia. Tutta la monarchia del Turco è governata da un Signore; gli altri sono suoi servi; e distinguendo il suo Regno in Sangiacchi, vi manda diversi amministratori, e gli muta e varia come pare a lui. Ma il Re di Francia è posto in mezzo di una moltitudine antica di Signori, ricognosciuti da’ loro sudditi, ed amati da quelli; hanno le loro preminenzie, nè le può il Re torre loro senza suo pericolo. Chi considera adunque l’uno e l’altro di questi Stati, troverà difficultà nell’acquistare lo Stato del Turco; ma vinto che sia, è facilità grande a tenerlo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Le cagioni della difficultà in potere occupare il Regno del Turco sono per non potere l’occupatore essere chiamato da’ Principi di quel Regno, nè sperare con la ribellione di quelli che egli ha d’intorno, potere facilitare la sua impresa; il che nasce dalle ragioni sopraddette. Perchè essendogli tutti schiavi ed obbligati, si possono con più difficultà corrompere; e quando bene si corrompessino, se ne può sperare poco utile, non potendo quelli trarsi dietro i popoli, per le ragioni assegnate. Onde chi assalta il Turco è necessario pensare di averlo a trovare unito, e li conviene sperare più nelle forze proprie, che ne’ disordini di altri; ma vinto che fusse, e rotto alla campagna, in modo che non possa rifare eserciti, non si ha a dubitare d’altro, che del sangue del Principe, il quale spento, non resta alcuno di chi si abbia a temere, non avendo li altri credito con gli popoli; e come il vincitore avanti la vittoria non poteva sperare in loro, così non debbe dopo quella temere di loro.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Il contrario interviene ne’ Regni governati come è quello di Francia, perchè con facilità puoi entrarvi, guadagnandoti alcuno Barone del Regno; perchè sempre si trova de’ malcontenti, e di quelli che desiderano innovare. Costoro, per le ragioni dette, ti possono aprire la via a quello Stato, e facilitarti la vittoria; la quale dipoi a volerti mantenere, si tira dietro infinite difficultà e con quelli che ti hanno aiutato, e con quelli che tu hai oppressi. Nè ti basta spegnere il sangue del Principe; perchè vi rimangono quelli Signori, che si fanno capi delle nuove alterazioni, e non li potendo nè contentare, nè spegnere, perdi quello stato qualunque volta venga la occasione. Ora se voi considererete di qual natura di governi era quello di Dario, lo troverete simile al Regno del Turco; e però ad Alessandro fu necessario prima urtarlo tutto, e torgli la campagna; dopo la quale vittoria essendo Dario morto, rimase ad Alessandro quello stato sicuro, per le ragioni sopra discorse. E li suoi successori, se fussino stati uniti, se lo potevano godere oziosi; nè in quello Regno nacquero altri tumulti, che quelli che loro proprii suscitarono. Ma gli Stati ordinati, come quello di Francia, è impossibile possedergli con tanta quiete. Di qui nacquero le spesse ribellioni di Spagna, di Francia, e di Grecia da’ Romani, per li spessi Principati che erano in quelli Stati, de’ quali mentre che durò la memoria, sempre furono i Romani incerti di quella possessione; ma spenta la memoria di quelli, con la potenza e diuturnità dell’imperio, ne diventarono sicuri possessori. E poterono dipoi anche quelli, combattendo tra loro, ciascuno tirarsi dietro parte di quelle provincie, secondo l’autorità vi aveva preso dentro; e quelle, per essere il sangue del loro antico Signore spento, non ricognoscevano altri, che i Romani. Considerando adunque queste cose, non si maraviglierà alcuno della facilità che ebbe Alessandro a tenere lo Stato d’Asia, e delle difficultà che hanno avuto gli altri a conservare l’acquistato, come Pirro, e molti altri; il che non è accaduto dalla poca o molta virtù del vincitore, ma dalla disformità del suggetto.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klita==&lt;br /&gt;
*Krentklita batlize tir [http://it.wikisource.org/wiki/Il_Principe/Capitolo_IV]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[avk:Sersik_Luz04]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=IT_Sersik_Luz03&amp;diff=4396</id>
		<title>IT Sersik Luz03</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=IT_Sersik_Luz03&amp;diff=4396"/>
				<updated>2012-05-17T20:58:38Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;CAPITOLO III.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''De’ principati misti.'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ma nel Principato nuovo consistono le difficultà. E prima se non è tutto nuovo, ma come membro, che si può chiamare tutto insieme quasi misto, le variazioni sue nascono in prima da una natural difficultà, quale è in tutti i Principati nuovi; perchè gli uomini mutano volentieri Signore, credendo migliorare; e questa credenza gli fa pigliar l’arme contro a chi regge; di che s’ingannano, perchè veggono poi per esperienza aver peggiorato. Il che dipende da un’altra necessità naturale ed ordinaria, quale fa che sempre bisogni offendere quelli, di chi si diventa nuovo Principe; e con gente d’arme, e con infinite altre ingiurie che si tira dietro il nuovo acquisto. Dimodochè ti trovi avere inimici tutti quelli che tu hai offesi in occupare quel Principato; e non ti puoi mantenere amici quelli, che vi ti hanno messo, per non gli potere satisfare in quel modo che si erano presupposto, e per non potere tu usare contra di loro medicine forti, essendo loro obbligato; perchè sempre, ancorchè uno sia fortissimo in su gli eserciti, ha bisogno del favore de’ provinciali ad entrare in una provincia. Per queste ragioni Luigi XII Re di Francia occupò subito Milano, e subito lo perdè, e bastarono a toglierlo la prima volta le forze proprie di Lodovico; perchè quelli popoli, che gli avevano aperte le porte, trovandosi ingannati della opinione loro, e di quel futuro bene che si aveano presupposto, non potevano sopportare fastidi del nuovo Principe. È ben vero che acquistandosi poi la seconda volta i paesi ribellati, si perdono con più difficultà; perchè il Signore, presa occasione dalla rebellione, è meno rispettivo ad assicurarsi, con punire i delinquenti, chiarire i sospetti, provvedersi nelle parti più deboli. In modo che se a far perdere Milano a Francia bastò la prima volta un Duca Lodovico, che romoreggiasse in su’ confini, a farlo dipoi perdere la seconda, gli bisognò avere contro il mondo tutto, e che gli eserciti suoi fossero spenti, e cacciati d’Italia; il che nacque dalle cagioni sopraddette. Nondimeno e la prima e la seconda volta gli fu tolto. Le cagioni universali della prima si sono discorse; resta ora a vedere quelle della seconda, e dire che remedii egli aveva, e quali può avere uno che fusse ne’ termini suoi, per potersi meglio mantenere nello acquistato, che non fece il Re di Francia. Dico pertanto, che questi Stati, i quali acquistandosi si aggiungono a uno Stato antico di quello che gli acquista, o sono della medesima provincia e della medesima lingua, o non sono. Quando siano, è facilità grande a tenergli, massimamente quando non siano usi a vivere liberi; e, a possedergli sicuramente, basta avere spenta la linea del Principe, che li dominava; perchè nelle altre cose, mantenendosi loro le condizioni vecchie, e non vi essendo disformità di costumi, gli uomini si vivono quietamente, come si è visto, che ha fatto la Borgogna, la Bertagna, la Guascogna, e la Normandia, che tanto tempo sono state con Francia; e benchè vi sia qualche disformità di lingua, nondimeno i costumi sono simili, e possonsi tra loro facilmente comportare: e a chi le acquista, volendole tenere, bisogna avere due rispetti; l’uno che il sangue del loro Principe antico si spenga; l’altro di non alterare nè loro leggi nè loro dazi; talmentechè in brevissimo tempo diventa con il loro Principato antico tutto un corpo. Ma quando si acquistano Stati in una provincia disforme di lingua, di costumi, e di ordini, qui sono le difficultà, e qui bisogna avere gran fortuna, e grande industria a tenergli; ed uno de’ maggiori rimedii e più vivi sarebbe, che la persona di chi gli acquista vi andasse ad abitare.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Questo farebbe più sicura e più durabile quella possessione, come ha fatto il Turco di Grecia, il quale con tutti gli altri ordini osservati da lui per tenere quello Stato, se non vi fusse ito ad abitare, non era possibile, che lo tenesse. Perchè standovi, si veggono nascere i disordini, e presto vi si può rimediare; non vi stando, s’intendono quando sono grandi, e non vi è più rimedio. Non è oltre a questo la provincia spogliata da’ tuoi ufiziali; satisfannosi i sudditi del ricorso propinquo al Principe, donde hanno più cagione di amarlo, volendo essere buoni, e volendo essere altrimente, di temerlo. Chi degli esterni volesse assaltare quello Stato, vi ha più rispetto; tantochè abitandovi lo può con grandissima difficultà perdere. L’altro migliore rimedio è mandare colonie in uno o in due luoghi, che siano quasi le chiavi di quello Stato; perchè è necessario o far questo, o tenervi assai gente d’arme e fanterie. Nelle colonie non ispende molto il Principe, e senza sua spesa, o poca, ve le manda e tiene, e solamente offende coloro, a chi toglie i campi e le case per darle a’ nuovi abitatori, che sono una minima parte di quello Stato; e quelli che egli offende, rimanendo dispersi e poveri, non gli possono mai nuocere, e tutti gli altri rimangono da una parte non offesi, e per questo si quietano facilmente; dall’altra paurosi di non errare, perchè non intervenisse loro come a quelli che sono stati spogliati. Conchiudo, che queste colonie non costano, sono più fedeli, offendono meno, e gli offesi, essendo poveri e dispersi, non possono nuocere, come ho detto. Perchè si ha a notare, che gli uomini si debbono o vezzeggiare o spegnere, perchè si vendicano delle leggieri offese; delle gravi non possono: sicchè l’offesa che si fa all’uomo, deve essere in modo, che ella non tema la vendetta. Ma tenendovi, in cambio di colonie, gente d’arme, si spende più assai, avendo a consumare nella guardia tutte l’entrate di quello Stato: in modo che l’acquistato gli torna in perdita, ed offende molto più; perchè nuoce a tutto quello Stato, tramutando con gli alloggiamenti il suo esercito; del quale disagio ognuno ne sente, e ciascuno li diventa nimico, e sono inimici, che gli possono nuocere, rimanendo battuti in casa loro. Da ogni parte dunque questa guardia è inutile, come quella delle colonie è utile. Debbe ancora chi è in una provincia disforme, come è detto, farsi capo e difensore de’ vicini minori potenti, ed ingegnarsi d’indebolire i più potenti di quella, e guardare che, per accidente alcuno, non vi entri uno forestiere non meno potente di lui: e sempre interverrà che vi sarà messo da coloro che saranno in quella malcontenti o per troppa ambizione o per paura; come si vide già che gli Etoli misero li Romani in Grecia; ed in ogni altra provincia che loro entrarono, vi furono messi dai provinciali. E l’ordine della cosa è, che subito che un forestiere potente entra in una provincia, tutti quelli che sono in essa meno potenti, gli aderiscono, mossi da una invidia che hanno contro a chi è stato potente sopra di loro; tantochè rispetto a questi minori potenti, egli non ha a durare fatica alcuna a guadagnarli, perché subito tutti insieme volentieri fanno massa con lo Stato, che egli vi ha acquistato. Ha solamente a pensare, che non piglino troppe forze, e troppa autorità; e facilmente può con le forze sue, e con il favor loro abbassare quelli che sono potenti, per rimanere in tutto arbitro di quella provincia. E chi non governerà bene questa parte, perderà presto quello che arà acquistato; e mentre che lo terrà, vi arà dentro infinite difficultà e fastidi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I Romani nelle provincie che pigliarono, osservarono bene queste parti, e mandarono le colonie, intrattenerono i men potenti senza crescere loro potenza, abbassarono li potenti, e non vi lasciarono prendere riputazione a’ potenti forestieri. E voglio mi basti solo la provincia di Grecia per esempio. Furono intrattenuti da loro gli Achei, e gli Etoli, fu abbassato il Regno de’ Macedoni, funne cacciato Antioco; nè mai gli meriti degli Achei o delli Etoli fecero che permettessero loro accrescere alcuno Stato, nè le persuasioni di Filippo gli indussero mai ad essergli amici senza sbassarlo, nè la potenza di Antioco potè fare gli consentissero che tenesse in quella provincia alcuno Stato. Perchè i Romani fecero in questi casi quello che tutti i Principi savi debbono fare, li quali non solamente hanno ad aver riguardo alli scandoli presenti, ma alli futuri, ed a quelli con ogni industria riparare; perchè prevedendosi discosto, facilmente vi si può rimediare, ma aspettando, che ti s’appressino, la medicina non è più a tempo, perchè la malattia è diventata incurabile; ed interviene di questa come dicono i medici dell’etica, che nel principio è facile a curare, e difficile a cognoscere, ma nel corso del tempo, non l’avendo nel principio cognosciuta nè medicata, diventa facile a cognoscere e difficile a curare. Così interviene nelle cose dello Stato, perchè cognoscendo discosto, il che non è dato se non ad un prudente, i mali che nascono in quello, si guariscono presto; ma quando, per non gli aver cognosciuti, si lasciano crescere in modo che ognuno li cognosce, non vi è più rimedio. Però i Romani vedendo discosto gl’inconvenienti, li rimediarono sempre, e non li lasciarono mai seguire per fuggire una guerra, perchè sapevano, che la guerra non si leva, ma si differisce con vantaggio d’altri; però volsero fare con Filippo ed Antioco guerra in Grecia, per non l’avere a fare con loro in Italia; il che non volsero, nè piacque mai loro quello che tutto dì è in bocca de’ savi de’ nostri tempi, Godere li beneficii del tempo; ma bene quello della virtù e prudenza loro; perchè il tempo si caccia innanzi ogni cosa, e può condurre seco bene come male, male come bene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ma torniamo a Francia, ed esaminiamo se delle cose dette ne ha fatto alcuna; e parlerò di Luigi e non di Carlo, come di colui, del quale, per aver tenuto più lunga possessione in Italia, si sono meglio visti li suoi andamenti; e vedrete, come egli ha fatto il contrario di quelle cose, che si debbono fare per tenere uno Stato disforme. Il Re Luigi fu messo in Italia dall’ambizione de’ Viniziani, che volsero guadagnarsi mezzo lo Stato di Lombardia per quella venuta. Io non voglio biasimare quella venuta o partito preso dal Re; perchè, volendo cominciare a mettere un piede in Italia, e non avendo in questa provincia amici, anzi essendoli, per li portamenti del Re Carlo, serrate tutte le porte, fu forzato prendere quelle amicizie che poteva; e sarebbeli riuscito il pensiero bene preso, quando negli altri maneggi non avesse fatto errore alcuno. Acquistata adunque il Re la Lombardia, si riguadagnò subito quella riputazione che gli aveva tolta Carlo; Genova cedette, i Fiorentini gli diventarono amici, Marchese di Mantova, Duca di Ferrara, Bentivogli, Madonna di Furlì, Signore di Faenza, di Pesaro, di Rimino, di Camerino, di Piombino, Lucchesi, Pisani, Sanesi, ognuno se li fece incontro per essere suo amico. Ed allora poterono considerare li Viniziani la temerità del partito preso da loro, i quali, per acquistare due terre in Lombardia, fecero Signore il Re di duoi terzi d’Italia. Consideri ora uno con quanta poca difficultà poteva il Re tenere in Italia la sua riputazione, se egli avessi osservate le regole sopraddette, e tenuti sicuri, e difesi tutti quelli amici suoi, li quali, per essere gran numero, e deboli, e paurosi chi della Chiesa, chi de’ Viniziani, erano sempre necessitati a star seco, e per il mezzo loro poteva facilmente assicurarsi di chi ci restava grande. Ma egli non prima fu in Milano, che fece il contrario, dando aiuto a Papa Alessandro, perché egli occupasse la Romagna. Nè si accorse con questa deliberazione che faceva sè debole, togliendosi li amici, e quelli che se li erano gittati in grembo, e la Chiesa grande, aggiugnendo allo spirituale, che gli dà tanta autorità, tanto temporale. E fatto un primo errore, fu costretto a seguitare; intantochè, per porre fine all’ambizione di Alessandro, e perché non divenisse Signore di Toscana, gli fu forza venire in Italia. E non gli bastò aver fatto grande la Chiesa, e toltisi gli amici, che per volere il regno di Napoli, lo divise con il Re di Spagna; e dove egli era prima arbitro d’Italia, vi messe un compagno, acciochè gli ambiziosi di quella provincia e malcontenti di lui avessero dove ricorrere; e dove poteva lasciare in quel Regno un Re suo pensionario, egli ne lo trasse per mettervi uno che potesse cacciarne lui. È cosa veramente molto naturale e ordinaria desiderare di acquistare, e sempre, quando gli uomini lo fanno che possino, ne saranno laudati e non biasimati; ma quando non possono e vogliono farlo in ogni modo, qui è il biasimo e l’errore. Se Francia adunque con le sue forze poteva assaltare Napoli, doveva farlo; se non poteva, non doveva dividerlo. E se la divisione che fece con i Viniziani di Lombardia, meritò scusa per avere con quella messo il piè in Italia, questa meritò biasimo per non essere scusato da quella necessità.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Aveva adunque Luigi fatto questi cinque errori: spenti i minori potenti; accresciuto in Italia potenza a un potente; messo in quella un forestiere potentissimo; non venuto ad abitarvi; non vi messo colonie. Li quali errori, vivendo lui, potevano ancora non lo offendere, se non avesse fatto il sesto, di torre lo Stato a’ Viniziani; perchè quando non avesse fatto grande la Chiesa, nè messo in Italia, Spagna, era ben ragionevole e necessario abbassarli; ma, avendo preso quelli primi partiti, non doveva mai consentire alla rovina loro; perchè essendo quelli potenti, arebbono sempre tenuti gli altri discosto dalla impresa di Lombardia, sì perchè i Viniziani non vi arebbero consentito, senza diventarne Signori loro; sì perchè gli altri non arebbero voluto torla a Francia per darla a loro; e andarli ad urtare ambidui non arebbero avuto animo. E se alcun dicesse, il Re Luigi cedè ad Alessandro la Romagna, ed a Spagna il Regno per fuggire una guerra; rispondo con le ragioni dette di sopra, che non si debba mai lasciar seguire uno disordine per fuggire una guerra; perchè ella non si fugge, ma si differisce a tuo disavvantaggio. E se alcuni altri allegassero la fede, che il Re aveva data al Papa, di far per lui quella impresa per la risoluzione del suo matrimonio, e per il Cappello di Roano, rispondo con quello che per me di sotto si dirà circa la fede dei Principi, e come ella si debba osservare.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ha perduto dunque il Re Luigi la Lombardia per non avere osservato alcuno di quelli termini osservati da altri, che hanno preso provincie, e volutele tenere. Nè è miracolo alcuno questo, ma molto ragionevole ed ordinario. E di questa materia parlai a Nantes con Roano, quando il Valentino (che così volgarmente era chiamato Cesare Borgia figliuolo di Papa Alessandro) occupava la Romagna; perchè dicendomi il Cardinale Roano, che gl’Italiani non s’intendevano della guerra, io risposi, che i Francesi non s’intendevano dello Stato, perchè, intendendosene, non lascerebbono venire la Chiesa in tanta grandezza. E per esperienza si è visto, che la grandezza in Italia di quella, e di Spagna, è stata causata da Francia, e la rovina sua è proceduta da loro. Di che si cava una regola generale, quale non mai, o raro falla, che chi è cagione che uno diventi potente, rovina; perchè quella potenza è causata da colui o con industria, o con forza, e l’una e l’altra di queste due è sospetta a chi è divenuto potente.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klita==&lt;br /&gt;
*Krentklita batlize tir [http://it.wikisource.org/wiki/Il_Principe/Capitolo_III]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[avk:Sersik_Luz03]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=IT_Sersik_Froyaks&amp;diff=4395</id>
		<title>IT Sersik Froyaks</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=IT_Sersik_Froyaks&amp;diff=4395"/>
				<updated>2012-05-17T20:56:51Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;DEDICA.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''NICC. MACHIAVELLI al MAGNIFICO LORENZO DI PIERO DE’ MEDICI.'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sogliono il più delle volte coloro che desiderano acquistare grazia appresso un Principe, farsegli innanzi con quelle cose, che tra le loro abbino più care, o delle quali vegghino lui più dilettarsi; donde si vede molte volte esser loro presentati cavalli, arme, drappi d’oro, pietre preziose e simili ornamenti, degni della grandezza di quelli. Desiderando io adunque offerirmi alla Vostra Magnificenza con qualche testimone della servitù mia verso di quella, non ho trovato, tra la mia suppellettile, cosa, quale io abbia più cara, o tanto stimi, quanto la cognizione delle azioni degli uomini grandi, imparata da me con una lunga sperienza delle cose moderne, ed una continova lezione delle antiche, la quale avendo io con gran diligenza lungamente escogitata ed esaminata, ed ora in uno piccolo volume ridotta, mando alla Magnificenza Vostra. E benchè io giudichi questa opera indegna della presenza di quella; nondimeno confido assai, che per sua umanità gli debba essere accetta, considerato che da me non li possa essere fatto maggior dono, che darle facultà a poter in brevissimo tempo intendere tutto quello, che io in tanti anni, e con tanti miei disagi e pericoli ho cognosciuto ed inteso: la quale opera io non ho ornata nè ripiena di clausule ampie, o di parole ampollose o magnifiche, o di qualunque altro lenocinio o ornamento estrinseco, con li quali molti sogliono le lor cose discrivere ed ornare; perchè io ho voluto o che veruna cosa la onori, o che solamente la verità della materia, e la gravità del soggetto la faccia grata. Nè voglio sia riputata presunzione, se uno uomo di basso ed infimo stato ardisce discorrere e regolare i governi de’ Principi; perchè così come coloro che disegnano i paesi, si pongono bassi nel piano a considerare la natura de’ monti e de’ luoghi alti, e per considerare quella de’ bassi si pongono alti sopra i monti; similmente, a cognoscer bene la natura de’ popoli bisogna esser Principe, ed a cognoscer bene quella de’ Principi conviene essere popolare. Pigli adunque Vostra Magnificenza questo piccolo dono con quello animo che io lo mando; il quale se da quella fia diligentemente considerato e letto, vi cognoscerà dentro uno estremo mio desiderio, che ella pervenga a quella grandezza che la fortuna, e le altre sue qualità le promettono. E se Vostra Magnificenza dallo apice della sua altezza qualche volta volgerà gli occhi in questi luoghi bassi, cognoscerà, quanto indegnamente io sopporti una grande e continova malignità di fortuna.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klita==&lt;br /&gt;
*Krentklita batlize tir [http://it.wikisource.org/wiki/Il_Principe/Dedica]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[avk:Sersik_Froyaks]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=IT_Sersik_Luz01&amp;diff=4394</id>
		<title>IT Sersik Luz01</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=IT_Sersik_Luz01&amp;diff=4394"/>
				<updated>2012-05-17T20:54:24Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;CAPITOLO I.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Quante siano le specie de’ Principati, e con quali modi si acquistino.'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tutti gli Stati, tutti i dominii che hanno avuto, e hanno imperio sopra gli uomini, sono stati e sono o Repubbliche o Principati. I principati sono o ereditari, de’ quali il sangue del loro Signore ne sia stato lungo tempo Principe, o e’ sono nuovi. I nuovi o sono nuovi tutti, come fu Milano a Francesco Sforza, o sono come membri aggiunti allo stato ereditario del Principe che gli acquista, come è il Regno di Napoli al Re di Spagna. Sono questi dominii, così acquistati, o consueti a vivere sotto un Principe, o usi ad esser liberi; ed acquistansi o con le armi di altri o con le proprie, o per fortuna o per virtù.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klita==&lt;br /&gt;
*Krentklita batlize tir [http://it.wikisource.org/wiki/Il_Principe/Capitolo_I]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[avk:Sersik_Luz01]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=IT_Sersik_Luz02&amp;diff=4393</id>
		<title>IT Sersik Luz02</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=IT_Sersik_Luz02&amp;diff=4393"/>
				<updated>2012-05-17T20:53:17Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;CAPITOLO II.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''De’ Principati ereditari.'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Io lascerò indietro il ragionare delle Repubbliche, perchè altra volta ne ragionai a lungo. Volterommi solo al Principato, e anderò, nel ritessere queste orditure di sopra, disputando come questi Principati si possono governare e mantenere. Dico adunque, che nelli Stati ereditari, ed assuefatti al sangue del loro Principe, sono assai minori difficultà a mantenergli, che ne’ nuovi; perchè basta solo non trapassare l’ordine de’ suoi antenati, e dipoi temporeggiare con gli accidenti, in modo che se tal Principe è di ordinaria industria, sempre si manterrà nel suo Stato, se non è una straordinaria ed eccessiva forza che ne lo priva; e privato che ne sia, quantunque di sinistro abbia lo occupatore, lo racquista. Noi abbiamo in Italia, per esempio, il Duca di Ferrara, il quale non ha retto agli assalti de’ Viniziani nell’84, nè a quelli di Papa Iulio nel 10 per altre cagioni che per essere antiquato in quel Dominio. Perchè il Principe naturale ha minori cagioni e minori necessità di offendere; donde conviene che sia più amato; e se strasordinarii vizi non lo fanno odiare, è ragionevole che naturalmente sia ben voluto da’ suoi; e nell’antichità e continuazione del dominio sono spente le memorie e le cagioni delle innovazioni; perchè sempre una mutazione lascia lo addentellato per la edificazione dell’altra.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klita==&lt;br /&gt;
*Krentklita batlize tir [http://it.wikisource.org/wiki/Il_Principe/Capitolo_II]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[avk:Sersik_Luz02]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=IT_Sersik_Luz03&amp;diff=4392</id>
		<title>IT Sersik Luz03</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=IT_Sersik_Luz03&amp;diff=4392"/>
				<updated>2012-05-17T20:51:03Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;CAPITOLO III.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''De’ principati misti.'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ma nel Principato nuovo consistono le difficultà. E prima se non è tutto nuovo, ma come membro, che si può chiamare tutto insieme quasi misto, le variazioni sue nascono in prima da una natural difficultà, quale è in tutti i Principati nuovi; perchè gli uomini mutano volentieri Signore, credendo migliorare; e questa credenza gli fa pigliar l’arme contro a chi regge; di che s’ingannano, perchè veggono poi per esperienza aver peggiorato. Il che dipende da un’altra necessità naturale ed ordinaria, quale fa che sempre bisogni offendere quelli, di chi si diventa nuovo Principe; e con gente d’arme, e con infinite altre ingiurie che si tira dietro il nuovo acquisto. Dimodochè ti trovi avere inimici tutti quelli che tu hai offesi in occupare quel Principato; e non ti puoi mantenere amici quelli, che vi ti hanno messo, per non gli potere satisfare in quel modo che si erano presupposto, e per non potere tu usare contra di loro medicine forti, essendo loro obbligato; perchè sempre, ancorchè uno sia fortissimo in su gli eserciti, ha bisogno del favore de’ provinciali ad entrare in una provincia. Per queste ragioni Luigi XII Re di Francia occupò subito Milano, e subito lo perdè, e bastarono a toglierlo la prima volta le forze proprie di Lodovico; perchè quelli popoli, che gli avevano aperte le porte, trovandosi ingannati della opinione loro, e di quel futuro bene che si aveano presupposto, non potevano sopportare fastidi del nuovo Principe. È ben vero che acquistandosi [p. 8]poi la seconda volta i paesi ribellati, si perdono con più difficultà; perchè il Signore, presa occasione dalla rebellione, è meno rispettivo ad assicurarsi, con punire i delinquenti, chiarire i sospetti, provvedersi nelle parti più deboli. In modo che se a far perdere Milano a Francia bastò la prima volta un Duca Lodovico, che romoreggiasse in su’ confini, a farlo dipoi perdere la seconda, gli bisognò avere contro il mondo tutto, e che gli eserciti suoi fossero spenti, e cacciati d’Italia; il che nacque dalle cagioni sopraddette. Nondimeno e la prima e la seconda volta gli fu tolto. Le cagioni universali della prima si sono discorse; resta ora a vedere quelle della seconda, e dire che remedii egli aveva, e quali può avere uno che fusse ne’ termini suoi, per potersi meglio mantenere nello acquistato, che non fece il Re di Francia. Dico pertanto, che questi Stati, i quali acquistandosi si aggiungono a uno Stato antico di quello che gli acquista, o sono della medesima provincia e della medesima lingua, o non sono. Quando siano, è facilità grande a tenergli, massimamente quando non siano usi a vivere liberi; e, a possedergli sicuramente, basta avere spenta la linea del Principe, che li dominava; perchè nelle altre cose, mantenendosi loro le condizioni vecchie, e non vi essendo disformità di costumi, gli uomini si vivono quietamente, come si è visto, che ha fatto la Borgogna, la Bertagna, la Guascogna, e la Normandia, che tanto tempo sono state con Francia; e benchè vi sia qualche disformità di lingua, nondimeno i costumi sono simili, e possonsi tra loro facilmente comportare: e a chi le acquista, volendole tenere, bisogna avere due rispetti; l’uno che il sangue del loro Principe antico si spenga; l’altro di non alterare [p. 9]nè loro leggi nè loro dazi; talmentechè in brevissimo tempo diventa con il loro Principato antico tutto un corpo. Ma quando si acquistano Stati in una provincia disforme di lingua, di costumi, e di ordini, qui sono le difficultà, e qui bisogna avere gran fortuna, e grande industria a tenergli; ed uno de’ maggiori rimedii e più vivi sarebbe, che la persona di chi gli acquista vi andasse ad abitare.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Questo farebbe più sicura e più durabile quella possessione, come ha fatto il Turco di Grecia, il quale con tutti gli altri ordini osservati da lui per tenere quello Stato, se non vi fusse ito ad abitare, non era possibile, che lo tenesse. Perchè standovi, si veggono nascere i disordini, e presto vi si può rimediare; non vi stando, s’intendono quando sono grandi, e non vi è più rimedio. Non è oltre a questo la provincia spogliata da’ tuoi ufiziali; satisfannosi i sudditi del ricorso propinquo al Principe, donde hanno più cagione di amarlo, volendo essere buoni, e volendo essere altrimente, di temerlo. Chi degli esterni volesse assaltare quello Stato, vi ha più rispetto; tantochè abitandovi lo può con grandissima difficultà perdere. L’altro migliore rimedio è mandare colonie in uno o in due luoghi, che siano quasi le chiavi di quello Stato; perchè è necessario o far questo, o tenervi assai gente d’arme e fanterie. Nelle colonie non ispende molto il Principe, e senza sua spesa, o poca, ve le manda e tiene, e solamente offende coloro, a chi toglie i campi e le case per darle a’ nuovi abitatori, che sono una minima parte di quello Stato; e quelli che egli offende, rimanendo dispersi e poveri, non gli possono mai nuocere, e tutti gli altri rimangono da una parte non offesi, e per questo si quietano facilmente; dall’altra [p. 10]paurosi di non errare, perchè non intervenisse loro come a quelli che sono stati spogliati. Conchiudo, che queste colonie non costano, sono più fedeli, offendono meno, e gli offesi, essendo poveri e dispersi, non possono nuocere, come ho detto. Perchè si ha a notare, che gli uomini si debbono o vezzeggiare o spegnere, perchè si vendicano delle leggieri offese; delle gravi non possono: sicchè l’offesa che si fa all’uomo, deve essere in modo, che ella non tema la vendetta. Ma tenendovi, in cambio di colonie, gente d’arme, si spende più assai, avendo a consumare nella guardia tutte l’entrate di quello Stato: in modo che l’acquistato gli torna in perdita, ed offende molto più; perchè nuoce a tutto quello Stato, tramutando con gli alloggiamenti il suo esercito; del quale disagio ognuno ne sente, e ciascuno li diventa nimico, e sono inimici, che gli possono nuocere, rimanendo battuti in casa loro. Da ogni parte dunque questa guardia è inutile, come quella delle colonie è utile. Debbe ancora chi è in una provincia disforme, come è detto, farsi capo e difensore de’ vicini minori potenti, ed ingegnarsi d’indebolire i più potenti di quella, e guardare che, per accidente alcuno, non vi entri uno forestiere non meno potente di lui: e sempre interverrà che vi sarà messo da coloro che saranno in quella malcontenti o per troppa ambizione o per paura; come si vide già che gli Etoli misero li Romani in Grecia; ed in ogni altra provincia che loro entrarono, vi furono messi dai provinciali. E l’ordine della cosa è, che subito che un forestiere potente entra in una provincia, tutti quelli che sono in essa meno potenti, gli aderiscono, mossi da una invidia che hanno contro a chi è stato [p. 11]potente sopra di loro; tantochè rispetto a questi minori potenti, egli non ha a durare fatica alcuna a guadagnarli, perché subito tutti insieme volentieri fanno massa con lo Stato, che egli vi ha acquistato. Ha solamente a pensare, che non piglino troppe forze, e troppa autorità; e facilmente può con le forze sue, e con il favor loro abbassare quelli che sono potenti, per rimanere in tutto arbitro di quella provincia. E chi non governerà bene questa parte, perderà presto quello che arà acquistato; e mentre che lo terrà, vi arà dentro infinite difficultà e fastidi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I Romani nelle provincie che pigliarono, osservarono bene queste parti, e mandarono le colonie, intrattenerono i men potenti senza crescere loro potenza, abbassarono li potenti, e non vi lasciarono prendere riputazione a’ potenti forestieri. E voglio mi basti solo la provincia di Grecia per esempio. Furono intrattenuti da loro gli Achei, e gli Etoli, fu abbassato il Regno de’ Macedoni, funne cacciato Antioco; nè mai gli meriti degli Achei o delli Etoli fecero che permettessero loro accrescere alcuno Stato, nè le persuasioni di Filippo gli indussero mai ad essergli amici senza sbassarlo, nè la potenza di Antioco potè fare gli consentissero che tenesse in quella provincia alcuno Stato. Perchè i Romani fecero in questi casi quello che tutti i Principi savi debbono fare, li quali non solamente hanno ad aver riguardo alli scandoli presenti, ma alli futuri, ed a quelli con ogni industria riparare; perchè prevedendosi discosto, facilmente vi si può rimediare, ma aspettando, che ti s’appressino, la medicina non è più a tempo, perchè la malattia è diventata incurabile; ed interviene di questa come dicono i medici dell’etica, che nel principio è facile a curare, e [p. 12]difficile a cognoscere, ma nel corso del tempo, non l’avendo nel principio cognosciuta nè medicata, diventa facile a cognoscere e difficile a curare. Così interviene nelle cose dello Stato, perchè cognoscendo discosto, il che non è dato se non ad un prudente, i mali che nascono in quello, si guariscono presto; ma quando, per non gli aver cognosciuti, si lasciano crescere in modo che ognuno li cognosce, non vi è più rimedio. Però i Romani vedendo discosto gl’inconvenienti, li rimediarono sempre, e non li lasciarono mai seguire per fuggire una guerra, perchè sapevano, che la guerra non si leva, ma si differisce con vantaggio d’altri; però volsero fare con Filippo ed Antioco guerra in Grecia, per non l’avere a fare con loro in Italia; il che non volsero, nè piacque mai loro quello che tutto dì è in bocca de’ savi de’ nostri tempi, Godere li beneficii del tempo; ma bene quello della virtù e prudenza loro; perchè il tempo si caccia innanzi ogni cosa, e può condurre seco bene come male, male come bene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ma torniamo a Francia, ed esaminiamo se delle cose dette ne ha fatto alcuna; e parlerò di Luigi e non di Carlo, come di colui, del quale, per aver tenuto più lunga possessione in Italia, si sono meglio visti li suoi andamenti; e vedrete, come egli ha fatto il contrario di quelle cose, che si debbono fare per tenere uno Stato disforme. Il Re Luigi fu messo in Italia dall’ambizione de’ Viniziani, che volsero guadagnarsi mezzo lo Stato di Lombardia per quella venuta. Io non voglio biasimare quella venuta o partito preso dal Re; perchè, volendo cominciare a mettere un piede in Italia, e non avendo in questa provincia amici, anzi essendoli, per li [p. 13]portamenti del Re Carlo, serrate tutte le porte, fu forzato prendere quelle amicizie che poteva; e sarebbeli riuscito il pensiero bene preso, quando negli altri maneggi non avesse fatto errore alcuno. Acquistata adunque il Re la Lombardia, si riguadagnò subito quella riputazione che gli aveva tolta Carlo; Genova cedette, i Fiorentini gli diventarono amici, Marchese di Mantova, Duca di Ferrara, Bentivogli, Madonna di Furlì, Signore di Faenza, di Pesaro, di Rimino, di Camerino, di Piombino, Lucchesi, Pisani, Sanesi, ognuno se li fece incontro per essere suo amico. Ed allora poterono considerare li Viniziani la temerità del partito preso da loro, i quali, per acquistare due terre in Lombardia, fecero Signore il Re di duoi terzi d’Italia. Consideri ora uno con quanta poca difficultà poteva il Re tenere in Italia la sua riputazione, se egli avessi osservate le regole sopraddette, e tenuti sicuri, e difesi tutti quelli amici suoi, li quali, per essere gran numero, e deboli, e paurosi chi della Chiesa, chi de’ Viniziani, erano sempre necessitati a star seco, e per il mezzo loro poteva facilmente assicurarsi di chi ci restava grande. Ma egli non prima fu in Milano, che fece il contrario, dando aiuto a Papa Alessandro, perché egli occupasse la Romagna. Nè si accorse con questa deliberazione che faceva sè debole, togliendosi li amici, e quelli che se li erano gittati in grembo, e la Chiesa grande, aggiugnendo allo spirituale, che gli dà tanta autorità, tanto temporale. E fatto un primo errore, fu costretto a seguitare; intantochè, per porre fine all’ambizione di Alessandro, e perché non divenisse Signore di Toscana, gli fu forza venire in Italia. E non gli bastò aver fatto grande la Chiesa, e toltisi gli amici, che [p. 14]per volere il regno di Napoli, lo divise con il Re di Spagna; e dove egli era prima arbitro d’Italia, vi messe un compagno, acciochè gli ambiziosi di quella provincia e malcontenti di lui avessero dove ricorrere; e dove poteva lasciare in quel Regno un Re suo pensionario, egli ne lo trasse per mettervi uno che potesse cacciarne lui. È cosa veramente molto naturale e ordinaria desiderare di acquistare, e sempre, quando gli uomini lo fanno che possino, ne saranno laudati e non biasimati; ma quando non possono e vogliono farlo in ogni modo, qui è il biasimo e l’errore. Se Francia adunque con le sue forze poteva assaltare Napoli, doveva farlo; se non poteva, non doveva dividerlo. E se la divisione che fece con i Viniziani di Lombardia, meritò scusa per avere con quella messo il piè in Italia, questa meritò biasimo per non essere scusato da quella necessità.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Aveva adunque Luigi fatto questi cinque errori: spenti i minori potenti; accresciuto in Italia potenza a un potente; messo in quella un forestiere potentissimo; non venuto ad abitarvi; non vi messo colonie. Li quali errori, vivendo lui, potevano ancora non lo offendere, se non avesse fatto il sesto, di torre lo Stato a’ Viniziani; perchè quando non avesse fatto grande la Chiesa, nè messo in Italia, Spagna, era ben ragionevole e necessario abbassarli; ma, avendo preso quelli primi partiti, non doveva mai consentire alla rovina loro; perchè essendo quelli potenti, arebbono sempre tenuti gli altri discosto dalla impresa di Lombardia, sì perchè i Viniziani non vi arebbero consentito, senza diventarne Signori loro; sì perchè gli altri non arebbero voluto torla a Francia per darla a loro; e andarli ad urtare ambidui non [p. 15]arebbero avuto animo. E se alcun dicesse, il Re Luigi cedè ad Alessandro la Romagna, ed a Spagna il Regno per fuggire una guerra; rispondo con le ragioni dette di sopra, che non si debba mai lasciar seguire uno disordine per fuggire una guerra; perchè ella non si fugge, ma si differisce a tuo disavvantaggio. E se alcuni altri allegassero la fede, che il Re aveva data al Papa, di far per lui quella impresa per la risoluzione del suo matrimonio, e per il Cappello di Roano, rispondo con quello che per me di sotto si dirà circa la fede dei Principi, e come ella si debba osservare.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ha perduto dunque il Re Luigi la Lombardia per non avere osservato alcuno di quelli termini osservati da altri, che hanno preso provincie, e volutele tenere. Nè è miracolo alcuno questo, ma molto ragionevole ed ordinario. E di questa materia parlai a Nantes con Roano, quando il Valentino (che così volgarmente era chiamato Cesare Borgia figliuolo di Papa Alessandro) occupava la Romagna; perchè dicendomi il Cardinale Roano, che gl’Italiani non s’intendevano della guerra, io risposi, che i Francesi non s’intendevano dello Stato, perchè, intendendosene, non lascerebbono venire la Chiesa in tanta grandezza. E per esperienza si è visto, che la grandezza in Italia di quella, e di Spagna, è stata causata da Francia, e la rovina sua è proceduta da loro. Di che si cava una regola generale, quale non mai, o raro falla, che chi è cagione che uno diventi potente, rovina; perchè quella potenza è causata da colui o con industria, o con forza, e l’una e l’altra di queste due è sospetta a chi è divenuto potente.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klita==&lt;br /&gt;
*Krentklita batlize tir [http://it.wikisource.org/wiki/Il_Principe/Capitolo_III]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[avk:Sersik_Luz03]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=IT_Sersik_Luz04&amp;diff=4391</id>
		<title>IT Sersik Luz04</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=IT_Sersik_Luz04&amp;diff=4391"/>
				<updated>2012-05-17T20:49:20Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;CAPITOLO IV.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perchè il Regno di Dario da Alessandro occupato non si ribellò dalli successori di Alessandro dopo la sua morte.'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Considerate le difficultà, le quali si hanno in tenere uno Stato acquistato di nuovo, potrebbe alcuno maravigliarsi, donde nacque che Alessandro Magno diventò Signore dell’Asia in pochi anni, e, non l’avendo appena occupata, morì, donde pareva ragionevole che tutto quello Stato si ribellasse; nondimeno li successori suoi se lo mantennero, e non ebbono a tenerselo altra difficultà, che quella che intra loro medesimi per propria ambizione nacque. Rispondo come i Principati, de’ quali si ha memoria, si trovano governati in due modi diversi, o per un Principe, e tutti gli altri servi, i quali come ministri per grazia e concessione sua aiutano governare quel Regno; o per un Principe e per Baroni, i quali non per grazia del Signore, ma per antichità di sangue tengono quel grado. Questi tali Baroni hanno Stati e sudditi propri, li quali gli riconoscono per Signori, e hanno in loro naturale affezione. Quelli Stati che si governano per un Principe e per servi, hanno il loro Principe con più autorità; perchè in tutta la sua provincia non è alcuno che riconosca per superiore se non lui; e se ubbidiscono altri, lo fanno come a ministro e ufficiale, e non gli portano particolare amore. Gli esempi di queste due diversità di governi sono, ne’ nostri tempi, il Turco e il Re di Francia. Tutta la monarchia del Turco è governata da un Signore; gli altri sono [p. 17]suoi servi; e distinguendo il suo Regno in Sangiacchi, vi manda diversi amministratori, e gli muta e varia come pare a lui. Ma il Re di Francia è posto in mezzo di una moltitudine antica di Signori, ricognosciuti da’ loro sudditi, ed amati da quelli; hanno le loro preminenzie, nè le può il Re torre loro senza suo pericolo. Chi considera adunque l’uno e l’altro di questi Stati, troverà difficultà nell’acquistare lo Stato del Turco; ma vinto che sia, è facilità grande a tenerlo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Le cagioni della difficultà in potere occupare il Regno del Turco sono per non potere l’occupatore essere chiamato da’ Principi di quel Regno, nè sperare con la ribellione di quelli che egli ha d’intorno, potere facilitare la sua impresa; il che nasce dalle ragioni sopraddette. Perchè essendogli tutti schiavi ed obbligati, si possono con più difficultà corrompere; e quando bene si corrompessino, se ne può sperare poco utile, non potendo quelli trarsi dietro i popoli, per le ragioni assegnate. Onde chi assalta il Turco è necessario pensare di averlo a trovare unito, e li conviene sperare più nelle forze proprie, che ne’ disordini di altri; ma vinto che fusse, e rotto alla campagna, in modo che non possa rifare eserciti, non si ha a dubitare d’altro, che del sangue del Principe, il quale spento, non resta alcuno di chi si abbia a temere, non avendo li altri credito con gli popoli; e come il vincitore avanti la vittoria non poteva sperare in loro, così non debbe dopo quella temere di loro.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Il contrario interviene ne’ Regni governati come è quello di Francia, perchè con facilità puoi entrarvi, guadagnandoti alcuno Barone del Regno; perchè sempre si trova de’ malcontenti, e di quelli [p. 18]che desiderano innovare. Costoro, per le ragioni dette, ti possono aprire la via a quello Stato, e facilitarti la vittoria; la quale dipoi a volerti mantenere, si tira dietro infinite difficultà e con quelli che ti hanno aiutato, e con quelli che tu hai oppressi. Nè ti basta spegnere il sangue del Principe; perchè vi rimangono quelli Signori, che si fanno capi delle nuove alterazioni, e non li potendo nè contentare, nè spegnere, perdi quello stato qualunque volta venga la occasione. Ora se voi considererete di qual natura di governi era quello di Dario, lo troverete simile al Regno del Turco; e però ad Alessandro fu necessario prima urtarlo tutto, e torgli la campagna; dopo la quale vittoria essendo Dario morto, rimase ad Alessandro quello stato sicuro, per le ragioni sopra discorse. E li suoi successori, se fussino stati uniti, se lo potevano godere oziosi; nè in quello Regno nacquero altri tumulti, che quelli che loro proprii suscitarono. Ma gli Stati ordinati, come quello di Francia, è impossibile possedergli con tanta quiete. Di qui nacquero le spesse ribellioni di Spagna, di Francia, e di Grecia da’ Romani, per li spessi Principati che erano in quelli Stati, de’ quali mentre che durò la memoria, sempre furono i Romani incerti di quella possessione; ma spenta la memoria di quelli, con la potenza e diuturnità dell’imperio, ne diventarono sicuri possessori. E poterono dipoi anche quelli, combattendo tra loro, ciascuno tirarsi dietro parte di quelle provincie, secondo l’autorità vi aveva preso dentro; e quelle, per essere il sangue del loro antico Signore spento, non ricognoscevano altri, che i Romani. Considerando adunque queste cose, non si maraviglierà alcuno della facilità che ebbe Alessandro a tenere [p. 19]lo Stato d’Asia, e delle difficultà che hanno avuto gli altri a conservare l’acquistato, come Pirro, e molti altri; il che non è accaduto dalla poca o molta virtù del vincitore, ma dalla disformità del suggetto.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klita==&lt;br /&gt;
*Krentklita batlize tir [http://it.wikisource.org/wiki/Il_Principe/Capitolo_IV]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[avk:Sersik_Luz04]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=IT_Sersik_Luz05&amp;diff=4390</id>
		<title>IT Sersik Luz05</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=IT_Sersik_Luz05&amp;diff=4390"/>
				<updated>2012-05-17T20:47:53Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;CAPITOLO V.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''In che modo siano da governare le città o Principati, quali, prima che occupati fussino, vivevano con le loro leggi.'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Quando quelli Stati che si acquistano, come è detto, sono consueti a vivere con le loro leggi e in libertà, a volergli tenere ci sono tre modi. Il primo è rovinargli. L’altro andarvi ad abitare personalmente. Il terzo lasciargli vivere con le sue leggi, tirandone una pensione, e creandovi dentro uno Stato di pochi, che te lo conservino amico. Perchè essendo quello Stato creato da quel Principe, sa che non può stare senza l’amicizia e potenza sua, e ha da fare il tutto per mantenerlo; e più facilmente si tiene una città usa a vivere libera con il mezzo de’ suoi cittadini, che in alcuno altro modo, volendola preservare.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sonoci, per esempio, gli Spartani, ed i Romani. Gli Spartani tennero Atene e Tebe, creandovi uno Stato di pochi: nientedimeno le perderono. I Romani per tenere Capua, Cartagine, e Numanzia, le disfecero, e non le perderono. Vollero tenere la Grecia quasi come la tennero gli Spartani, facendola libera, e lasciandole le sue leggi, e non successe loro; in modo che furono costretti disfare molte città di quella provincia per tenerla, perchè in [p. 20]verità non ci è modo sicuro a possederle, altro che la rovina. E chi diviene padrone di una città consueta a vivere libera, e non la disfaccia, aspetti di essere disfatto da quella; perchè sempre ha per refugio nella ribellione il nome della libertà, e gli ordini antichi suoi, li quali nè per lunghezza di tempo, nè per beneficii mai si scordano; e per cosa che si faccia o si provvegga, se non si disuniscono o dissipano gli abitatori, non si dimentica quel nome, nè quelli ordini, ma subito in ogni accidente vi si ricorre, come fe’ Pisa dopo tanti anni che ella era stata posta in servitù da’ Fiorentini. Ma quando le città o le provincie sono use a vivere sotto un Principe, e quel sangue sia spento, essendo da una parte use ad ubbidire, dall’altra non avendo il Principe vecchio, farne uno intra loro non si accordano, vivere libere non sanno; dimodochè sono più tarde a pigliare le armi, e con più facilità se li può un Principe guadagnare, e assicurarsi di loro. Ma nelle Republiche è maggior odio, più desiderio di vendetta, nè le lascia nè può lasciare riposare la memoria dell’antica libertà; talchè la più sicura via è spegnerle, o abitarvi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klita==&lt;br /&gt;
*Krentklita batlize tir [http://it.wikisource.org/wiki/Il_Principe/Capitolo_V]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[avk:Sersik_Luz05]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Sersik_Luz05&amp;diff=4389</id>
		<title>Sersik Luz05</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Sersik_Luz05&amp;diff=4389"/>
				<updated>2012-05-17T20:47:28Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|100%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;center&amp;gt;'''Sersik'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; style=&amp;quot;background:#FFFFF5; border:1px solid #F0F2CE; vertical-align:top; padding-left:1em; padding-right:1em; text-align:justify; width:72%;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==5&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt;  luz : Inde soka intamwon blisa abdi olgalicura oku sersaxo zo gobowed==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Viele olgalicuyuna soka intamwon nuyon giblir, milinde al kalí, olgalicusik ta gira barindon rotaskir : taneindon va in vilason ; toleindon, miv sokeson ; bareindon iskeson va mweem is va int keldaskison ca culiekura is exoneson va otamafe bowere guvegesatase is gusagatase : mane bowere va batcoba ape askitir ; kire male olgalicusikafa tirka va intafa tira gir nume gruper da anton tuke battan is inafa nendara rovider ; ostik, soka nuyon giblisa gan intaf wideyikeem lodam artan lodrikon zo bower.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sparta is Roma va tula batlize rozanudad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sparta koe Atina is Thebay giweyer, gu anton abictan odiason va roti ; soe azon tazdayad. Roma, ta gufeliara va Capua is Carthago is Numantia, va sin abdivilayad nume me di tazdayad. Koe Ellasa dum Sparta djufaveyer : va nuyuca dimziliyir ise va intaf mweem iskeyer voxe batcoba flinsiyir. Ta videra va bata coyunta, va jontik wid govilayar ; ta digira batcoba tiyir tel antaf mergilany. Ostik, ede bettan olgalicuyus va soka nuyon giblisa me vilar, bam goguzekar da zo vilatar. Koe mana soka, tcumivera kotviele kan iegara va nuyuca is namira va savsaf kizekseem zo lular, va namira dana ugalap ik yona kumaskira ke warzaf felisik meviele zo rorelvad. Beton xelkason, va betcoba askison, ede soka me zo solelar, ede sanelia me zo tcastar, ba taneafa katecta va nuyuca rozatar ise va yon deswayan kizeks rubdatar ise ladimvangiyir. Batinde, arti loa decemda leve levetiruca, Pisa va miremba ke Firenze kojoayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voxe amidacapa tir icde patecta giblisa leve sersik. Ede zaava ke bat sersik mea krulder, giveges irubasikeem, va sint mea rodotrakas gu kiblara va warzaf felisik is nuyon me rodeblis, ta ervonarira me keyuwer ; nume olgalicusik drikon rowar oke va in konarir. Koe sokasane, volson, lotegisapaf blinelkot, lopopafa bogara, lolujapafa djujaxadara krulder, me ilsetikesa va savsavafa nuyuca isu me rotilsetikesa : olgalicusik me arkase gonogorar da va bata soka di vilar oke di soketer.&lt;br /&gt;
	 &lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;vertical-align: top;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt2&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Il principe'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = [[Niccolò Machiavelli]]&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = &lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Italiava Italiava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = 1532&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Sersik&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = [http://www.kotava.org/index.php Kotava.org]&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2012&lt;br /&gt;
| kalkotavara_klita =&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:100%.jpg]] Tuenayana&lt;br /&gt;
| kseva1 = #A7803B&lt;br /&gt;
| kseva2 = #F5C36B&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Sersik_krent&lt;br /&gt;
| luz_luz = 5&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
| luz_abdueluz = [[Sersik_Luz04|4&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt; luz]] &lt;br /&gt;
| luz_radimeluz = [[Sersik_Luz06|6&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt; luz]] &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Gaderopa]]&lt;br /&gt;
[[Loma:GaderopaVayaks]]&lt;br /&gt;
[[Loma:XVI-eafa decemda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:ItaliavaSuteroteem]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Machiavelli (Niccolò)]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Sersik]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[it:IT_Sersik_Luz05]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Sersik_Luz05&amp;diff=4388</id>
		<title>Sersik Luz05</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Sersik_Luz05&amp;diff=4388"/>
				<updated>2012-05-17T20:44:14Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|100%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;center&amp;gt;'''Sersik'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; style=&amp;quot;background:#FFFFF5; border:1px solid #F0F2CE; vertical-align:top; padding-left:1em; padding-right:1em; text-align:justify; width:72%;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==5&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt;  luz : Inde soka intamwon blisa abdi olgalicura oku sersaxo zo gobowed==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Viele olgalicuyuna soka intamwon nuyon giblir, milinde al kalí, olgalicusik ta gira barindon rotaskir : taneindon va in vilason ; toleindon, miv sokeson ; bareindon iskeson va mweem is va int keldaskison ca culiekura is exoneson va otamafe bowere guvegesatase is gusagatase : mane bowere va batcoba ape askitir ; kire male olgalicusikafa tirka va intafa tira gir nume gruper da anton tuke battan is inafa nendara rovider ; ostik, soka nuyon giblisa gan intaf wideyikeem lodam artan lodrikon zo bower.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sparta is Roma va tula batlize rozanudad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sparta koe Atina is Thebay giweyer, gu anton abictan odiason va roti ; soe azon tazdayad. Roma, ta gufeliara va Capua is Carthago is Numantia, va sin abdivilayad nume me di tazdayad. Koe Ellasa dum Sparta djufaveyer : va nuyuca dimziliyir ise va intaf mweem iskeyer voxe batcoba flinsiyir. Ta videra va bata coyunta, va jontik wid govilayar ; ta digira batcoba tiyir tel antaf mergilany. Ostik, ede bettan olgalicuyus va soka nuyon giblisa me vilar, bam goguzekar da zo vilatar. Koe mana soka, tcumivera kotviele kan iegara va nuyuca is namira va savsaf kizekseem zo lular, va namira dana ugalap ik yona kumaskira ke warzaf felisik meviele zo rorelvad. Beton xelkason, va betcoba askison, ede soka me zo solelar, ede sanelia me zo tcastar, ba taneafa katecta va nuyuca rozatar ise va yon deswayan kizeks rubdatar ise ladimvangiyir. Batinde, arti loa decemda leve levetiruca, Pisa va miremba ke Firenze kojoayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voxe amidacapa tir icde patecta giblisa leve sersik. Ede zaava ke bat sersik mea krulder, giveges irubasikeem, va sint mea rodotrakas gu kiblara va warzaf felisik is nuyon me rodeblis, ta ervonarira me keyuwer ; nume olgalicusik drikon rowar oke va in konarir. Koe sokasane, volson, lotegisapaf blinelkot, lopopafa bogara, lolujapafa djujaxadara krulder, me ilsetikesa va savsavafa nuyuca isu me rotilsetikesa : olgalicusik me arkase gonogorar da va bata soka di vilar oke di soketer.&lt;br /&gt;
	 &lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;vertical-align: top;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt2&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Il principe'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = [[Niccolò Machiavelli]]&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = &lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Italiava Italiava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = 1532&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Sersik&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = [http://www.kotava.org/index.php Kotava.org]&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2012&lt;br /&gt;
| kalkotavara_klita =&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:100%.jpg]] Tuenayana&lt;br /&gt;
| kseva1 = #A7803B&lt;br /&gt;
| kseva2 = #F5C36B&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Sersik_krent&lt;br /&gt;
| luz_luz = 5&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
| luz_abdueluz = [[Sersik_Luz04|4&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt; luz]] &lt;br /&gt;
| luz_radimeluz = [[Sersik_Luz06|6&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt; luz]] &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Gaderopa]]&lt;br /&gt;
[[Loma:GaderopaVayaks]]&lt;br /&gt;
[[Loma:XVI-eafa decemda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:ItaliavaSuteroteem]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Machiavelli (Niccolò)]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Sersik]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[it:IT_Sersik_Luz04]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Sersik_Luz05&amp;diff=4387</id>
		<title>Sersik Luz05</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Sersik_Luz05&amp;diff=4387"/>
				<updated>2012-05-17T20:41:45Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|100%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;center&amp;gt;'''Sersik'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; style=&amp;quot;background:#FFFFF5; border:1px solid #F0F2CE; vertical-align:top; padding-left:1em; padding-right:1em; text-align:justify; width:72%;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==5&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt;  luz : Inde soka intamwon blisa abdi olgalicura oku sersaxo zo gobowed==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Viele olgalicuyuna soka intamwon nuyon giblir, milinde al kalí, olgalicusik ta gira barindon rotaskir : taneindon va in vilason ; toleindon, miv sokeson ; bareindon iskeson va mweem is va int keldaskison ca culiekura is exoneson va otamafe bowere guvegesatase is gusagatase : mane bowere va batcoba ape askitir ; kire male olgalicusikafa tirka va intafa tira gir nume gruper da anton tuke battan is inafa nendara rovider ; ostik, soka nuyon giblisa gan intaf wideyikeem lodam artan lodrikon zo bower.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sparta is Roma va tula batlize rozanudad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sparta koe Atina is Thebay giweyer, gu anton abictan odiason va roti ; soe azon tazdayad. Roma, ta gufeliara va Capua is Carthago is Numantia, va sin abdivilayad nume me di tazdayad. Koe Ellasa dum Sparta djufaveyer : va nuyuca dimziliyir ise va intaf mweem iskeyer voxe batcoba flinsiyir. Ta videra va bata coyunta, va jontik wid govilayar ; ta digira batcoba tiyir tel antaf mergilany. Ostik, ede bettan olgalicuyus va soka nuyon giblisa me vilar, bam goguzekar da zo vilatar. Koe mana soka, tcumivera kotviele kan iegara va nuyuca is namira va savsaf kizekseem zo lular, va namira dana ugalap ik yona kumaskira ke warzaf felisik meviele zo rorelvad. Beton xelkason, va betcoba askison, ede soka me zo solelar, ede sanelia me zo tcastar, ba taneafa katecta va nuyuca rozatar ise va yon deswayan kizeks rubdatar ise ladimvangiyir. Batinde, arti loa decemda leve levetiruca, Pisa va miremba ke Firenze kojoayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voxe amidacapa tir icde patecta giblisa leve sersik. Ede zaava ke bat sersik mea krulder, giveges irubasikeem, va sint mea rodotrakas gu kiblara va warzaf felisik is nuyon me rodeblis, ta ervonarira me keyuwer ; nume olgalicusik drikon rowar oke va in konarir. Koe sokasane, volson, lotegisapaf blinelkot, lopopafa bogara, lolujapafa djujaxadara krulder, me ilsetikesa va savsavafa nuyuca isu me rotilsetikesa : olgalicusik me arkase gonogorar da va bata soka di vilar oke di soketer.&lt;br /&gt;
	 &lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;vertical-align: top;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt2&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Il principe'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = [[Niccolò Machiavelli]]&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = &lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Italiava Italiava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = 1538&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Sersik&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = [http://www.kotava.org/index.php Kotava.org]&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2012&lt;br /&gt;
| kalkotavara_klita =&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:100%.jpg]] Tuenayana&lt;br /&gt;
| kseva1 = #A7803B&lt;br /&gt;
| kseva2 = #F5C36B&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Sersik_krent&lt;br /&gt;
| luz_luz = 5&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
| luz_abdueluz = [[Sersik_Luz04|4&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt; luz]] &lt;br /&gt;
| luz_radimeluz = [[Sersik_Luz06|6&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt; luz]] &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Gaderopa]]&lt;br /&gt;
[[Loma:GaderopaVayaks]]&lt;br /&gt;
[[Loma:XVI-eafa decemda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:ItaliavaSuteroteem]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Machiavelli (Niccolò)]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Sersik]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[it:IT_Sersik_Luz04]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Sersik_Luz04&amp;diff=4386</id>
		<title>Sersik Luz04</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Sersik_Luz04&amp;diff=4386"/>
				<updated>2012-05-17T20:38:58Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|100%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;center&amp;gt;'''Sersik'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; style=&amp;quot;background:#FFFFF5; border:1px solid #F0F2CE; vertical-align:top; padding-left:1em; padding-right:1em; text-align:justify; width:72%;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==4&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt;  luz : Tokdume yona amidafa soka ke Darios kev yon radimifisik ke olgalicusik vani inafa awalkera me kevmadayad==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Viele krafiat eke videra va sure olgalicuyuna soka tir lirkkirafa, gan dilizera kaiki awalkera ke Gijaf Alexander zo rogevat. Bat sersik bad abica tanda al vanpiyir feliasik va kotafa Asia voxe riwe fure awalkeyer. Ginaxo va inafa xonukara ape co-impavantayar nume co-kevmadayar ; soe inaf radimifisikeem di lajuslayad ise va bitonaca danesa va intafa bitonuca anton satoleyed.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Icde batcoba co-dulzé da koto grupeno is namidjafo sersaxo, tolamidindon zo bowed : ont gan sersik is yon levetirik pomas gu bowera wetce eldik anton mezanon ok kaxaambon ; ont gan sersik ok yon tremkik gis va ema male savsuca ke zaava volse progera ke nafalik ; dan va soka is pasun bowenikeem kagrupes is tuwavon vadulaf digid.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koe sersaxo boweno gan sersik is yon levetirik, sersik va logijafa rictela larde varafa soka, in antaf wetce vamoeik zo kagruper, ise ede bowenikeem va kon artan veged, va in wetce eldik ok inaf flibik anton krupter, mu dan va meka ilkafa lotira satoler.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Batugale, ton tula va bata ok bana bowerinda, va Turka is Franca gazaxo rotozwat.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Varafa Turka gan tanaf felisik zo bower, ke dan kot ar turkik tir levetirik, ise dan, solzarteyeson va ginaxo gu konaka kola, va bowesik ronabildan kare intafa aflica isu robetan staksar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koe Franca, volson, gazik vanmiae jontik savsazaavaf jiomik batinde kagrupen gan inaf jiomxoikeem isu alban tigir, ise bat jiomik va mozeem wupeiskon merodeswan gan sersik pojad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ede va tuwava ke bata toloya bowerinda undet, di wit da olgalicura va turkafo ginaxo co-tir lirkkirafa ; voxe ino olgalicuyuno bam di co-tir drikafo gu videra.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Lirkkiraca gu olgalicura va turkafo ginaxo daner da olgalicusik meviele zo rorozar gan kon zolonik ke bati gazaroti meie levtegison gan tcumivera ke konaktan aname gazik zo djupopomar. Va lazaveem ixam al bazé. Ae, kottan dere tison inaf levetirik, is dere danuson va intafa tufa, figon zo-rogrusper ; ise kore mancoba co-laxutir, dik gunt zo co-goked kire va kone sane me rotarlesid. Acum kontan va Turka co-djumolgalicur gotrakur da katanawes irubasikeem kev int co-tigir ise gan koefa volvura zo goprogenser ise va intaf poeem gozinulamar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vexe moi olgalicura is cenyera va gazik koe emakiraf meld ta volrotira va tolaskira va ervolia, kontan va inafa zaava anton wan gokivar, kire bat gazik cenyeyen, metan vides va kona rictela dolge sane zavzar nume zo co-gokivar ; inde tode abdi cenyera mecoba gan bowenikeem zo co-pokoler, milinde moion, kona kivara mea co-zavzar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Coba tir arapafa koe soka bowena dum Franca. Kolapira tir drikafa kowason va konak zolonik ke gazaxo ; ise kotviele mevaleik pegaf gu warzaca is betara tid ; mantan bazeyenon batdume va kelda ke gazaxo ostik ae rofenkur ise va cenyera rotufakar ; vexe ta azafa giwera olgalicusik va kota argeinda ke battan pomayas is bantan inton ristayan battode satoler.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Batlize, sulara va zaava ke sersik tir dika, kire jontik jiomik gadetes va warzafa volvura kotedje zavzad ; nume larde olgalicusik va kot ke sin me rokeldaskir meie rovilar, ba sokisa katecta va cenyera tazdatar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dure ede va tuwava ke bowere ke Darios kruptet, rabatetet da ine va tele ke Turka vektayar : acum Alexander va koto po ke ginaxo gokoalieyer ise va gazik koe tawuk taneon gosurteyer ; vexe moi cenyera is awalkera ke Darios, cenyesik zavzayar aulaf digisik va olgalicuks, yoke yona jinon konediyina danda. Voxe ede inaf radimifisikeem al zavzayar katananaf, kot olkoy va tildera is dreldaceem koeon dere co-pojayar ; kire antaf wiks koe ginaxo tiyid volvura lulana gan sin.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vexe, koe soka bowena dum Franca, lidaulafa giwera tir rotisa. Va jontika kevmadara sokiyisa kev Roma koe Espana ok Galla ok Ellasa wazdut. Lazava ke batyona tcumivera tiyid jontiko sersaxo tigiso koe batyona coyunta, ise sinafa trakodura liedje trenayar, tiyir klita dem skaltera is guyuca. Enide digisik adim tiyid aulaf, gijarotiuca ke kevfelira ke Roma isu jijacek va namira gosulayad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ostik arcoba. Viele, azon, Roma va bat az ban kogejayar, koto pako ten wayar nume mu int digiyir va telo savsafo sersaxo lize tiyir loturestafo ise moi tenutcera va zaava ke inaf sersikeem batvielu ino va mofelira ke Roma anton di grupeyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bettan undeyes va kotbat krafiaks gan drikuca tuke dana koe Asia Alexander giweyer ae mea zo gevatar, is volson gan kuncara ke konak artan, ke tulon Puros, va videra va olgalicuks. Batcoba va deksucapa ke olgalicusik oku deksucama vols amidafa tuwava ke yona olgalicuyusa soka me daneyer.&lt;br /&gt;
	 &lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;vertical-align: top;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt2&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Il principe'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = [[Niccolò Machiavelli]]&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = &lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Italiava Italiava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = 1538&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Sersik&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = [http://www.kotava.org/index.php Kotava.org]&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2012&lt;br /&gt;
| kalkotavara_klita =&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:100%.jpg]] Tuenayana&lt;br /&gt;
| kseva1 = #A7803B&lt;br /&gt;
| kseva2 = #F5C36B&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Sersik_krent&lt;br /&gt;
| luz_luz = 4&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
| luz_abdueluz = [[Sersik_Luz03|3&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt; luz]] &lt;br /&gt;
| luz_radimeluz = [[Sersik_Luz05|5&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt; luz]] &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Gaderopa]]&lt;br /&gt;
[[Loma:GaderopaVayaks]]&lt;br /&gt;
[[Loma:XVI-eafa decemda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:ItaliavaSuteroteem]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Machiavelli (Niccolò)]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Sersik]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[it:IT_Sersik_Luz04]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Sersik_Luz03&amp;diff=4385</id>
		<title>Sersik Luz03</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Sersik_Luz03&amp;diff=4385"/>
				<updated>2012-05-17T20:35:42Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|100%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;center&amp;gt;'''Sersik'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; style=&amp;quot;background:#FFFFF5; border:1px solid #F0F2CE; vertical-align:top; padding-left:1em; padding-right:1em; text-align:justify; width:72%;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==3&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt;  luz : Icde aotcafo sersaxo==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koe warzafo sersaxo kote arge kakevewed. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Taneon, ede ino me tir varon warzafo vox loplekuyuno dum bewa gu ara, tazukason va belca royoltana gu aotcafi koeti, taneafa klita ke betara ton tuwavafe arge vegodafe gu koto warzafo sersaxo awir : ayik, djupotulokiewas va bali, va betara va felisik albar ; bata pokolera ko inafa nuba va ervo kev noeltafe bowere plekur ; voxe azon bagala askir da in wir da rokleyer nume va debala tulodastirbayar : merotaruten daneks ke ara tuwavafa is gubefa olegara ke warzaf sersik gonovanyas va warzaf bowenikeem gu kiewagira va ervolia is jontika famiwara numafa gu warzafa levrotira.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tirka ke sersik tir maninde, battode va kottan bakayan gu bliaca wetce nik dir ; voxe bantode va nuca is saguca ke kottel tudrikayas va intafa mupera me rovideter, ont ede va sin walteyemb me lieke rokeldaskir, ont ede kev sin va yon gradilaf is tizaf wayot me djukuyazgar ; kire ta mupera ko patecta, damo gijarotiuca ke intafa ervolia, sersik gan progera ke irubasikeem zo sogopomar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Batdume Louis XII, gazik ke Franca, va Milano gola vere kalwayar, milinde tazdatana, ise taneon antafo po ke Lodovico Sforza ta solimpara di tiyid umafo. Ae, tuvelfenkuyus irubasikeem, ortan gu intafa pokolera is buven gu lo ken gunt, va idara ke warzafa felira me rotcizayad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ae viele sersik va batinde tcumiveyena patecta sodimolgalicur, lolirkkiron tazdatar : olgaliscusik, nyurnason va bata tcumivera, va ravaldara va olgalicuks leraliduson gu  mergileem dioter, ont esteson va gunikeem, ont aneyason va tubizikeem, ont tupoason va koti intafi acafi sokaki.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Batdume dere, ta taneatomon tioltera va Milano gu Franca, lulason is nisuson cane bata winka, tanoy Lodovico dacik staper. Enide toleatomon di tazdar, gijarotiikeem kevon gotutanaweyer nume inafa ervolia di zo gwardeyed ise div Italia in di zo aloyayar ; batcoba kan yona abdion divrozayana lazava anton dilizeyer : soe, va bata winka taneatomon lidam toleatomon tazdayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ostik, bazera va jadif lazaveem ke taneafa divplatira tir umafa ; voxe, icde toleafa, loon gonazavzawet ise va rotunen mergileem ke Louis XII rindet, va mergileem rofaveten gan ar sersik ta lokiewafa giwera koe warzaf olgalicuks dam askiyis gazik ke Franca.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kle kalí da, ta tutanara gu savsaf pasuks ke olgalicusik, olgalicuyuna soka tir koe mila coyunta oke me, ise tir milavafa oke me.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Battode, videra va ina tir drikaca, moekote viele nuyon me giblir : ta musafa digira, zaava ke feliyis sersik al zo gogriawisir ; ise ede, larde lideem tir milaf, icde kotaf ark inafa savsafa tirinda zo isker, irubasikeem aulon fure blitir. Batinde Bretana is Burgunda is Gascona is Normandia jontikedje al zavzad tutanafa gu Franca ; ise kore avafa amidaca co-tid, larde giltaceem is lideem tid vektas, bata soka drikon robrospatad. Opelon, ede djuvider, warzaf digisik va toloya coba gonobrar : bata tir, milinde su kalí, griawisira va zaava ke savsaf sersik ; bana tir meroatalera va mweem is koaykarinda : batinde, savsafo sersaxo isu warzafo va tanoyo alto fure tazukatad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vexe, bantode, trabe viele urlickeyena soka tir koe ara coyunta dam tela tutanamba, viele sin va mila ava isu yon kizey me did, bam arge tid slike nume ta videra falapa is deksucapa gotid. Tan lokiewaf is lokeskotaf mergil co-tir da cenyesik va intafa oga koeon inker : mecoba va digira loeke co-tumusar ise co-tuslar. Turkaf sersik dolge Ellasa maninde al gorar, nume, nekev kota intafa sabegara, mesokeson meinde al co-rovideyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sokeson koe patecta, warzaf sersik va kona volvura runion sonker nume vere rorujar. Ede tir ilef, anton gruper viele ina ixam tir mantafa nume wayotera mea rotir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ostik, inafa tigira weyonar da inaf fayik va winka vumbed ; ise, kottode, rokucilara va pokef miv sersik tir keldaskira ke irubasikeem. Sin va loa lazava dere did, ont ta albara ede djutid sagaf bowenik, ont ta kivara ede djutid rotaf. Adim, diveik co-djuruzades va bata soka va int lefakapon xuyavosar ; larde sersik soker, kigdera va soka tir lirkkirapafa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tel lokiewaf radimif mergil tir exonera va boniaxo ko tanoya ok toloya gola tisa dum marna ke patecta : edeme sayakik is nugervoliik jontikote zo gokiewagid. Exonera va boniaxo tir yarlamafa gu sersik ; in va sin oyakiskon ok riwe rostaksar ise kiewagir ; va korik deswamb va taya ik mona ta zilira pu kon warzaf irubasik anton bakar. Okie ayik batinde kantan anton tis lekam ke sanelia is tcaston sokes is zavzas copaf, meviele rotudasawed ; miledje kottan mezomeyes gan inafa nustuca batdume guaulawer ; ostik, kivason da dere zo di asreger, me rovelinular rotaf. Tanravlemon, mano boniaxo, yarlamafo, tid losagafo is levajaso va bowenikeem ; nume, milinde abdion su kalí, kontan vaon mejes tison copaf is tcastaf me rodedasar. Icdeon gokatcalat da ayik zo gosantar oke zo goselur ; va int gu lutsagama sojaxadar ; gu lutsagapa me sorotaskir ; batdume ede va ayik djukantal, askil maninde va inafa jaxadara vol di crakel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voxe, ede ute staksara va boniaxo, va kiewagira va yon milk goral, danesa ixalara kimiskon laumar nume ta videra kot ziliduks ke soka zo raweyar. Acum urlickera vanpir tazdarapa loeke bakasa kire irubasikeem loon zo moxar ; lecen kot olkoy lidam soka gan vredara va milk isu yona lanira zo mejesid. Okie, kottan rotis leve bata vajara, vanpir volnik ke sersik, ostik rodedasas volnik kir deneon lutsagan. Mana sura kle kotinde tir giopafa lieke dam tela ke boniaxo co-tir wemtafa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vexe arcoba. Viele olgalicuyuna soka tir koe ara coyunta dam konolerokafa soka ke olgalicusik, in va jontikara ropera me gofrayer : govanpir okilik is nendasik va yon legijarotif vegungaf sersik ke coyunta, ta tuacara va telyon lopof ke sin gokobar, ise goweyonar da, konon yontason, ligijarotif diveik va int co-kostar ; mana kostara jontikkase zo co-proger ; kire bat diveik gan kottan volvaleaf gu bitonuca ik kivara ape di zo co-rozar. Ae batinde ko Ellasa romik gan gadesikeem ke Etola zo kostayad, ise kofira va kotara azafa patecta mu sin gan irubasikeem di zo fenkuyur.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Icde batcoba, batse fira ke arienta : batvielu gijarotif diveik tigir koe coyunta, kot legijarotif sokes sersik va in suved ise va inafa arienta proged, lulan gan inafa lickuca dolge kontan logijarotif dam sin. In va legijarotif sersik me gonowar larde kottan ta tazukara va tanoya flava do olgalicuyuna soka va int keyur. Anton gorubar da kot ke sin va porso ik rictularsa narir : kan sinafa pomara is intaf mergileem, va tuomara va telyon logijarotif mekuncason jiadatar ise vanpitir antaf cotcesik ke coyunta. Ede, mantode, frayer da linular kiewaf, va ilt ke olgalicura fure tazdatar ; ise liedje videter, va jontika argeinda isu boikera satoleter.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Romik, koe kota feliana patecta, va gonaskira meviele frayeyed. Va yona boniaxo reduyud, va acikeem nendayad volse va inafa gijarotiuca laumayad ; va zolonikeem tuomayar ; me iskeyed da kon gijarotif diveik va folam roturlickeyer. Va tanoya tula wazdú. Wit va coba koe Ellasa sin askiyid : va Axaya galda isu Etola levgiyid ; va Makedona gazaxo tuomayad, va Antiokos aloyayad ; vexe damo beta zanara ke Axaya sane ik Etola, me noveyed da bate toloye sane va intafa soka di laumasiyid ; meka yanera ke Filippos rotaskiyir da sin vanpiyid nik, teka in va koncoba tazdayar, ise gijarotiucapa ke Antiokos meviele rotaskiyir da sin fineyed da in va kona soka koe bata coyunta digiyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Romik, battode, tegiyid dum stropaf sersik gonaskir, sersik govetrakus va anoelaf volvureem voxu dere rosokitis, enide golde xeyuca kotkane rowayoter. Ae sumion abdiwinon, wayotera batinde tir lodrikafa ; volson ede volvura al zo isker da vonewer, ugal mea zavzar nume rotaca tumerofraskenawer. Batcoba bam tir dum mazduca ; selaropik kalir da, icde nelkot, tir akola drikafa gu fraskera vox lirkkirafa gu grupera, nume abdufison vanpir drikafa gu grupera vox lirkkirafa gu fraskera. Batcoba arienton gu soka sokir : battode rotaca sumion zo abdiwir, coba anton rotisa ke endayapik, nume fure zo frasketer ; voxe viele kabe afi ba sizuntasa sokira anton zo wir, bantode fraskera tir volrotisa. Batdume romik, grupabdiwis va kota rotoda, kotviele vere wayoteyed ise ta tarutera va geja meviele iskeyed da arienta vonewer : sin en grupeyed da ina meviele zo taruter ise, ede zo obukayar, batcoba tir joke volnik. Batdume, beka bam co-rotagieyed, va Filippos is Antiokos govegejayad, dene dace Ellasa enide, kev sin koe Italia, me gonovaskiyid. Va bata pulvira ke art ke xeyik, kotviele batugale gildena (va belunda ke ugal pojal), meviele karolayad ; va tela ke voda is xeyuca abdualbayad ; kire ugal va kotcoba kabdueon aloyar ise va kiewuca lidam rotuca is rotuca lidam kiewuca kadimeon vanburer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vexe dim Franca, rindet kase ina va kona wonayana arienta al askir. Va Louis XII gazik vols Charles VIII anton fu pulví kire battan loon jontikedje va intaf olgalicukseem koe Italia al videyer, nume inafa dioterinda lokiewon zo rogrupeyed. Okie gorabateyet da ta videra va soka amidapafa gu tela djuloplekumba vol askiyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Golde bitonuca ke Venezia batkane djumurlickesa va lik ke Lombardia dacaxo, Louis XII gazik ko Italia zo kostayar. Va ukey narayan gan gazik me djukurespú : larde in va nuga ko Italia djumaykayar lize va mek nik digiyir ise tegira ke Charles VIII va kot tuvel al budeyer, va yona taneafa trasina naca gonodabluyur ; ise inaf ukey dace co-rotiyir fikuntaf, tode valev jontika brinuga mekon aron al roklayar. Ae, moi olgalicura va Lombardia, va vartuca suyuna golde Charles VIII tolwayar : Genova va int gruideyer ; Firenze vanpir vangluyanik ; veybiptik ke Mantova is dacik ke Ferrara is Bentivogli yasa is jiomikya ke Forli is jiomik ke Faenza isu Rimini isu Camerino isu Piombino is Lucca is Pisa is Siena, kot va inafa nuca vanvulteyer. Acum Venezia va intafa xeyaca gokagrupeyer viele ta urlickera va toloya widava koe Lombardia al askiyir da gazik ke Franca vanpiyir nafalik dem toloya bareaca ke Italia.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mantode, Louis XII va varafa rictela koe bata coyunta ape drikon co-videyer ede va vamoeon konediyin staraverteem co-gruksubeyer ; ede co-nendayar va bat jontik nik ise co-rojuyur, va acaf is skotcas nik, va battan lente Uja is bantan kabdue Venezia, va nik gonozavzas sagaf gu int kane va kot artan wan deraykas va kona gijarotiuca drikon rocenyeyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vexe moi artlapira ko Milano, vol askiyir, pomason da Alexander VI papik va Romagna di koilkayar. Louis XII me kagrupeyer da va int zelason va jontik kavangluyayas nik va int tuacayar ise va Uja tulogijayar, loplekuson gu swavafi roti, ixam rictelakirapafi, va lizolonafi sersafi roti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bata taneafa rokla va jontikara doimpayar manote ta ninkera va bitonuca ke Alexander is tatcera va olgalicura va Toscana gazik ko Italia miv di golapiyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ise arcoba. Tison valeansaf gu bata tulogijara va Uja is zelara va jontik nik, Louis, braldes keri digira va Napoli gazaxo, gotur da va ino do gazik ke Espana pakar : maninde sure tiyir antaf cotcesik va Italia, va kevlik rokucilan gan kot bitonik iku volvaleik miv kostayar ; aze viele moe uskej va gazik kalaf gu culiekuseba rotiskeyer, va in vetrovgayar aze va rodefaloyas sersik rundayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Djumurlickera ape tir unaykaca is tuwavaca ; nume kontan torles, viele va mergileem gir, zo sisker lodame zo vorcer : vexe kalskuriskafa tueravara va vorcera is roklara askitir. Acum battode Franca va ponyo ta dilfura va Napoli gazaxo en co-giyir, co-goskuyur ; bantode me, va ino vol co-pakayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pakara va Lombardia do Venezia zo roskaleyer kire va mergil ta kostara ko Italia pu Franca zilitir ; vexe pakara va Napoli gazaxo menuxon gotuyuna gan adruca zavzar meroskalena. Koton Louis XII koe Italia alubon al roklayar : va yon acik al rawayar ; ise va gijarotiuca ke zolonik al tulogijayar ; ise va divef gijarotipaf sersik al kostayar ; ise me al sokeyer ; ise va meko boniaxo al staksayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Wori, liedje bliyir, bata aluboya rokla me al co-rotuawalkedaweyed ede va teveafa me al raplekuyur, va djumasregera va Venezia gu inafa soka. Ae, tuacara co-tiyir kiewaca is adraca tode batinde va Uja me al tugijayar ise ko Italia va Espana me al rozayar ; vexe askiyison va taneaca is toleaca, meviele va sinafa rawara al co-gofineyer kire liedje sina co-zavzayad gijarotifa, co-tatceyed da kot volnik ke gazik va Lombardia dilfuyur. Ae, batkrilton, krede felilera va bata patecta sin anton co-fineyed ; bankrilton, metan va ina gu Franca ta zilira pu sin co-djudeswayar ; ise adim dilfura va katanasa Franca isu Venezia co-nuvelayar wupersafa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ede kontan pu jin co-kalir da Louis va Romagna pu Alexander papik al jovleyer ise va Napoli gazaxo do Espana al pakayar, enide va geja anton co-taruteyer, milinde al kalí co-dulzé : iskera va laptesa volvura mandume vol tir ! Kire batcoba va geja me taruter voxe volgunton anton gavesir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ede ware abdiplekura ke gazik pu papik va olgalicura va bata winka mu bantan ta seotara va solelara va battanafa kurera is etafi edji mu veytujradik ke Rouen (dire semekkiraf gu etik ke Amboise) zo co-abduplekur, kan radimef kaliks icde kota abdiplekura ke sersik is inafa surinda co-dulzé.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Louis XII va Lombardia kle al tazdar kire tiyir rapalaf gu meka verta gitarkana gan kontan urlickeyes va soka numu djuvides. Koeon meka galova ; anton tuwavafa opelacama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koe Nantes tigiyí ugale Valentinois (Cesare Borgia, nazbeikye ke Alexander VI, batinde zo yoltayar) va Romagna toz felileyer ; etik ke Amboise keyaksemb va bata bifa, pu jin kaliyison da italiik va gejarienta mekon gildayad, dulzeyé da francik va sokarienta mekon gildayad, kire, ede va koncoba co-gildayad, me co-iskeyed da Uja maneke tulogijaweyer. Ae, bagala al nedir da gijuca ke Uja is tela ke Espana koe Italia al tid skuks ke Franca az lazava ke inafa rawara koe bata coyunta. Male batcoba va jadifa verta rion ok dace meviele coesa dere rotimpat : sersik tugijas va ar ta intafa rawara sokobar ; kire bata gijarotiuca kan obliuca ok po zo warzer : okie bata ok bana toloya lazava va unesik gu balikembik tutubizad.&lt;br /&gt;
	 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;vertical-align: top;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt2&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Il principe'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = [[Niccolò Machiavelli]]&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = &lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Italiava Italiava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = 1538&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Sersik&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = [http://www.kotava.org/index.php Kotava.org]&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2012&lt;br /&gt;
| kalkotavara_klita =&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:100%.jpg]] Tuenayana&lt;br /&gt;
| kseva1 = #A7803B&lt;br /&gt;
| kseva2 = #F5C36B&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Sersik_krent&lt;br /&gt;
| luz_luz = 3&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
| luz_abdueluz = [[Sersik_Luz02|2&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt; luz]] &lt;br /&gt;
| luz_radimeluz = [[Sersik_Luz04|4&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt; luz]] &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Gaderopa]]&lt;br /&gt;
[[Loma:GaderopaVayaks]]&lt;br /&gt;
[[Loma:XVI-eafa decemda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:ItaliavaSuteroteem]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Machiavelli (Niccolò)]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Sersik]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[it:IT_Sersik_Luz03]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Sersik_Luz02&amp;diff=4384</id>
		<title>Sersik Luz02</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Sersik_Luz02&amp;diff=4384"/>
				<updated>2012-05-17T20:25:59Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|100%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;center&amp;gt;'''Sersik'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; style=&amp;quot;background:#FFFFF5; border:1px solid #F0F2CE; vertical-align:top; padding-left:1em; padding-right:1em; text-align:justify; width:72%;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==2&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt;  luz : Icde konolerokafo sersaxo==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Va sokasane me suleté, kire arlize al pulvipí : va sersaxo anton viunsutú ; ise, tolnarison va exoneyen fem dem walgrupera, jonkon rindeté inde batkase sersik rolinular ise va uskej rovider.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kle kalí da, icde konolerokafa soka asketcayana ta kalvegera va sersayasa, gira va ina dam warzafa soka tir lodrikafa : sersik va mekaikaskira va ninkera ke intaf abdigadikeem gozegamar ise va kona bifa gonarevlar. Batinde, kore va unaykafa duga anton gruter, va uskej grusutur, vaxede merotacagino is merotabdiwino po vetrovgar ; vexe kore al tazdatar kona volfalama askitir da in dimdigitir. Italia icde dacik ke Ferrara va tula nedir ; ede in bak 1484 va konaka dilfura ke Venezia az bak 1510 va konaka ke Julius II papik al acagir, tanon kire inafa yasa va dacaxo jontikedje giyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ae konolerokaf sersik va bowenikeem ledume govolpuver : acum lopon zo albar ; ise, vaxede volunaykafa fogra va in tuboganad, sin tuwavon tid vurolaf. Ostik darpe savsuca is krulderapa ke gijarotiaca, namira va kona abdifa tuwarzara relvawer ; warzeyesa lazava krezed : bata keraraporinda kotviele iskeyena gan artowara ta zobera va ara kle mea tid.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;vertical-align: top;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt2&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Il principe'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = [[Niccolò Machiavelli]]&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = &lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Italiava Italiava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = 1538&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Sersik&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = [http://www.kotava.org/index.php Kotava.org]&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2012&lt;br /&gt;
| kalkotavara_klita =&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:100%.jpg]] Tuenayana&lt;br /&gt;
| kseva1 = #A7803B&lt;br /&gt;
| kseva2 = #F5C36B&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Sersik_krent&lt;br /&gt;
| luz_luz = 2&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
| luz_abdueluz = [[Sersik_Luz01|1&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt; luz]] &lt;br /&gt;
| luz_radimeluz = [[Sersik_Luz03|3&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt; luz]] &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Gaderopa]]&lt;br /&gt;
[[Loma:GaderopaVayaks]]&lt;br /&gt;
[[Loma:XVI-eafa decemda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:ItaliavaSuteroteem]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Machiavelli (Niccolò)]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Sersik]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[it:IT_Sersik_Luz02]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Sersik_Luz01&amp;diff=4383</id>
		<title>Sersik Luz01</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Sersik_Luz01&amp;diff=4383"/>
				<updated>2012-05-17T20:23:09Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|100%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;center&amp;gt;'''Sersik'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; style=&amp;quot;background:#FFFFF5; border:1px solid #F0F2CE; vertical-align:top; padding-left:1em; padding-right:1em; text-align:justify; width:72%;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==1&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt;  luz : Tokote sersaxo tid, ise tokkane zo roturlicked==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kota soka leveon giyisa va irubasikeem oku wan gisa, iku felira, tiyid sokasane ok sersaxo oke tid.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sersaxo tir konolerokafo ok warzafo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konolerokafo sersaxo tir koto jontikedje digino gan yasa ke intaf sersik.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Warzafo sersaxo, ont tir kotrafo dum Milano ke tiyisa Francesco Sforza, ont tir wetce bewa loplekuyuna gu konolerokafa soka ke urlickeyes sersik ; tulon tiyir Napoli gazaxo mu gazik dem Espana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ostik, batinde urlickeyena soka leve sersik gibliyir oke tiyir nuyafa : urlickera kan artanafa ok levrotisikafa ervolia dilizeyer, ok kan fala ik po ke ceakuca.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;vertical-align: top;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt2&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Il principe'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = [[Niccolò Machiavelli]]&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = &lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Italiava Italiava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = 1538&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Sersik&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = [http://www.kotava.org/index.php Kotava.org]&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2012&lt;br /&gt;
| kalkotavara_klita =&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:100%.jpg]] Tuenayana&lt;br /&gt;
| kseva1 = #A7803B&lt;br /&gt;
| kseva2 = #F5C36B&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Sersik_krent&lt;br /&gt;
| luz_luz = 1&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
| luz_abdueluz = [[Sersik_Froyaks|Froyaks]] &lt;br /&gt;
| luz_radimeluz = [[Sersik_Luz02|2&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt; luz]] &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Gaderopa]]&lt;br /&gt;
[[Loma:GaderopaVayaks]]&lt;br /&gt;
[[Loma:XVI-eafa decemda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:ItaliavaSuteroteem]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Machiavelli (Niccolò)]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Sersik]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[it:IT_Sersik_Luz01]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Sersik_Froyaks&amp;diff=4382</id>
		<title>Sersik Froyaks</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Sersik_Froyaks&amp;diff=4382"/>
				<updated>2012-05-17T20:19:20Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|100%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;center&amp;gt;'''Sersik'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; style=&amp;quot;background:#FFFFF5; border:1px solid #F0F2CE; vertical-align:top; padding-left:1em; padding-right:1em; text-align:justify; width:72%;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Froyaks : Niccolò Machiavelli pu Cuisafi Lorenzo di Medici==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kontan va sersik djumezas, va intaf loriaf digiks ok koncoba fotisa tela logrivafa dum okol ik lesodualt ik ervo ik aka dropafa gu brudin zolonik gifirvir. Jinafa jugemera va atoera pu rin do abidarabera, al askir da vanmiau jinaf kotaf digiks va grupera va tegireem ke kotgrupik anton al trasí, va jinaf lotciamaf uldineks ; va grupera kevurlickeyena kan bagalapa va witaf ugal is tiackafa sutera va savsikeem. Ko karbama pu rin manena va jinaf tageltapaf is undepeyen is trumapaf dizvereem al kabelcá ; ise beka krupté da bat suterot tir bagaliansaf gu firvira, va rinafa ayafa vonuca wori zinulapá enide naletel. Kruptel da va meka lokiewaca rofirví volse pu rin va mergileem ta kaliafa urlickera va bagala jinon tapileyesa va li ugal isu figaca anton rotiská.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koe bata neva va mek jebes is gairtaf martig is mekbati gubefi ingasiki ke tulistas sutesik trasitil. Ede bat suterot va rin co-puveter, tanon titir yoke gorestuca ke detce isu uga. Metan godirbur da, gropamik jin, va linularinda pu kon bowesik rovepirdá. Vexe, dum kontan ko azeka govodizveson va mefta vox mo bria ta dizvera va azeka sotigir, milinde trakú da antaf sersik va anda ke sane isu tuwava grugrupenyer voxe saneik va sersik grugruper.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nume rovepokolé da, karolason va jinafa firvisa xialara, va bata brudirama emudetel nume va jinafa jugemerapa tutageltatal ; da va balipi jekuni gan rinafa tufa isu dugapeem  sizuntason ksubetel. Ede tidu rinafa emapa van jin djuprogitomal, grupetel jontikeke va vuxeem ke fala isu filpuca memalyon tcizá.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;vertical-align: top;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt2&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Il principe'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = [[Niccolò Machiavelli]]&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = &lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Italiava Italiava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = 1538&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Sersik&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = [http://www.kotava.org/index.php Kotava.org]&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2012&lt;br /&gt;
| kalkotavara_klita =&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:100%.jpg]] Tuenayana&lt;br /&gt;
| kseva1 = #A7803B&lt;br /&gt;
| kseva2 = #F5C36B&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Sersik_krent&lt;br /&gt;
| luz_luz = Froyaks&lt;br /&gt;
| luz_radimeluz = [[Sersik_Luz01|1&amp;lt;sup&amp;gt;-eaf&amp;lt;/sup&amp;gt; luz]] &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Gaderopa]]&lt;br /&gt;
[[Loma:GaderopaVayaks]]&lt;br /&gt;
[[Loma:XVI-eafa decemda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:ItaliavaSuteroteem]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Machiavelli (Niccolò)]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Sersik]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[it:IT_Sersik_Froyaks]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Sersik_Froyaks&amp;diff=4381</id>
		<title>Sersik Froyaks</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Sersik_Froyaks&amp;diff=4381"/>
				<updated>2012-05-17T20:13:44Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|100%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;center&amp;gt;'''Sersik'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; style=&amp;quot;background:#FFFFF5; border:1px solid #F0F2CE; vertical-align:top; padding-left:1em; padding-right:1em; text-align:justify; width:72%;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Froyaks : Niccolò Machiavelli pu Cuisafi Lorenzo di Medici==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kontan va sersik djumezas, va intaf loriaf digiks ok koncoba fotisa tela logrivafa dum okol ik lesodualt ik ervo ik aka dropafa gu brudin zolonik gifirvir. Jinafa jugemera va atoera pu rin do abidarabera, al askir da vanmiau jinaf kotaf digiks va grupera va tegireem ke kotgrupik anton al trasí, va jinaf lotciamaf uldineks ; va grupera kevurlickeyena kan bagalapa va witaf ugal is tiackafa sutera va savsikeem. Ko karbama pu rin manena va jinaf tageltapaf is undepeyen is trumapaf dizvereem al kabelcá ; ise beka krupté da bat suterot tir bagaliansaf gu firvira, va rinafa ayafa vonuca wori zinulapá enide naletel. Kruptel da va meka lokiewaca rofirví volse pu rin va mergileem ta kaliafa urlickera va bagala jinon tapileyesa va li ugal isu figaca anton rotiská.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koe bata neva va mek jebes is gairtaf martig is mekbati gubefi ingasiki ke tulistas sutesik trasitil. Ede bat suterot va rin co-puveter, tanon titir yoke gorestuca ke detce isu uga. Metan godirbur da, gropamik jin, va linularinda pu kon bowesik rovepirdá. Vexe, dum kontan ko azeka govodizveson va mefta vox mo bria ta dizvera va azeka sotigir, milinde trakú da antaf sersik va anda ke sane isu tuwava grugrupenyer voxe saneik va sersik grugruper.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nume rovepokolé da, karolason va jinafa firvisa xialara, va bata brudirama emudetel nume va jinafa jugemerapa tutageltatal ; da va balipi jekuni gan rinafa tufa isu dugapeem  sizuntason ksubetel. Ede tidu rinafa emapa van jin djuprogitomal, grupetel jontikeke va vuxeem ke fala isu filpuca memalyon tcizá.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;vertical-align: top;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt2&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Il principe'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = [[Niccolò Machiavelli]]&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = &lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Italiava Italiava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = 1538&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Sersik&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = [http://www.kotava.org/index.php Kotava.org]&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2012&lt;br /&gt;
| kalkotavara_klita =&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:100%.jpg]] Tuenayana&lt;br /&gt;
| kseva1 = #A7803B&lt;br /&gt;
| kseva2 = #F5C36B&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Sersik_krent&lt;br /&gt;
| luz_luz = Froyaks&lt;br /&gt;
| luz_radimeluz = [[Sersik_Luz01|1-eaf luz]] &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Gaderopa]]&lt;br /&gt;
[[Loma:GaderopaVayaks]]&lt;br /&gt;
[[Loma:XVI-eafa decemda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:ItaliavaSuteroteem]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Machiavelli (Niccolò)]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Sersik]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[it:IT_Sersik_Froyaks]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Teza:Sersik_krent&amp;diff=4380</id>
		<title>Teza:Sersik krent</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Teza:Sersik_krent&amp;diff=4380"/>
				<updated>2012-05-17T20:12:16Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{|align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;0&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;clear:{{{clear|both}}}; border:1px solid #AAAAAA;background:#C0FFC0;color:#000000&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|align=&amp;quot;middle&amp;quot;|[[Image:Jonbukiraca.jpg|40px|left]] &lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;[[:Loma:Sersik|Sersik]] ([[:Loma:Machiavelli (Niccolò)|Niccolò Machiavelli]])&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;amp;#x2190;&amp;amp;nbsp;{{{luz_abdueluz|—}}} - '''{{{luz_luz|—}}} luz''' - {{{luz_radimeluz|—}}}&amp;amp;nbsp;&amp;amp;#x2192;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Sersik_Froyaks&amp;diff=4379</id>
		<title>Sersik Froyaks</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Sersik_Froyaks&amp;diff=4379"/>
				<updated>2012-05-17T20:09:39Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|100%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;center&amp;gt;'''Sersik'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; style=&amp;quot;background:#FFFFF5; border:1px solid #F0F2CE; vertical-align:top; padding-left:1em; padding-right:1em; text-align:justify; width:72%;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Froyaks : Niccolò Machiavelli pu Cuisafi Lorenzo di Medici==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kontan va sersik djumezas, va intaf loriaf digiks ok koncoba fotisa tela logrivafa dum okol ik lesodualt ik ervo ik aka dropafa gu brudin zolonik gifirvir. Jinafa jugemera va atoera pu rin do abidarabera, al askir da vanmiau jinaf kotaf digiks va grupera va tegireem ke kotgrupik anton al trasí, va jinaf lotciamaf uldineks ; va grupera kevurlickeyena kan bagalapa va witaf ugal is tiackafa sutera va savsikeem. Ko karbama pu rin manena va jinaf tageltapaf is undepeyen is trumapaf dizvereem al kabelcá ; ise beka krupté da bat suterot tir bagaliansaf gu firvira, va rinafa ayafa vonuca wori zinulapá enide naletel. Kruptel da va meka lokiewaca rofirví volse pu rin va mergileem ta kaliafa urlickera va bagala jinon tapileyesa va li ugal isu figaca anton rotiská.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koe bata neva va mek jebes is gairtaf martig is mekbati gubefi ingasiki ke tulistas sutesik trasitil. Ede bat suterot va rin co-puveter, tanon titir yoke gorestuca ke detce isu uga. Metan godirbur da, gropamik jin, va linularinda pu kon bowesik rovepirdá. Vexe, dum kontan ko azeka govodizveson va mefta vox mo bria ta dizvera va azeka sotigir, milinde trakú da antaf sersik va anda ke sane isu tuwava grugrupenyer voxe saneik va sersik grugruper.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nume rovepokolé da, karolason va jinafa firvisa xialara, va bata brudirama emudetel nume va jinafa jugemerapa tutageltatal ; da va balipi jekuni gan rinafa tufa isu dugapeem  sizuntason ksubetel. Ede tidu rinafa emapa van jin djuprogitomal, grupetel jontikeke va vuxeem ke fala isu filpuca memalyon tcizá.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;vertical-align: top;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt2&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Il principe'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = [[Niccolò Machiavelli]]&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = &lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Italiava Italiava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = 1538&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Sersik&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = [http://www.kotava.org/index.php Kotava.org]&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2012&lt;br /&gt;
| kalkotavara_klita =&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:100%.jpg]] Tuenayana&lt;br /&gt;
| kseva1 = #A7803B&lt;br /&gt;
| kseva2 = #F5C36B&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Sersik_krent&lt;br /&gt;
| luz_luz = Froyaks&lt;br /&gt;
| luz_abdueluz = [[Sersik_Luz01|1-eaf luz]] &lt;br /&gt;
| luz_radimeluz = [[Sersik_Luz02|2-eaf luz]] &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Gaderopa]]&lt;br /&gt;
[[Loma:GaderopaVayaks]]&lt;br /&gt;
[[Loma:XVI-eafa decemda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:ItaliavaSuteroteem]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Machiavelli (Niccolò)]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Sersik]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[it:IT_Sersik_Froyaks]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=San-bareaf_vilt&amp;diff=2972</id>
		<title>San-bareaf vilt</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=San-bareaf_vilt&amp;diff=2972"/>
				<updated>2008-02-28T22:44:48Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: Warzaf vundakrent&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|75%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;'''San-bareaf vilt'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;''Siniaf reiz''&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; style=&amp;quot;background:#FFFFF5; border:1px solid #F0F2CE; vertical-align:top; padding-left:1em; padding-right:1em; text-align:justify; width:72%;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Batcoba lekepon sokiyir, ise konviele, varafa gola ke Nipona toz tiyir wivga ke divulafa vudera. Sulem yo zo vumbeyed aze boreon ayik yo dere mea ropabeyed : intafo papteyeno is mialon vumbeyeno alto zo katrasiyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jontiktan va walpira ke degrik ok rostaza foliyid, vexe tan lokiewaf tcabanhesik ke Nipona, elimon blis koe bata gola, va bata rietova se me foliyir. Va vumbenik yo toz kogrupayar, va alto rindeyer nume ve trakuyur da gunik lanon tiyir jaktol ok ar karvoldunolap artpujeyes mal tadava (metan grupes tokinde). Kotlizo onkayar voxe meviele ve wiyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konviele, wori, in ve tiyir lanaf da batviele coba co-titir kiewafa. In grupeyer da sulem tiyir poke inafa vowida nume abdi tcabanhera dene gadikya vielon ugalzeyer. In va in daavon ve emudeyer, vaon katctamayar, nume va estunhu muon egayar. In ve gorayar da kenibemer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ba mieltoza in ve divmodeyer aze va zielt is vilt yo toz egayar. Va san-toloy vilt ve patayar, ise laizon ve nuvelayar da zo disveyer. Ve anamdisukeyer ise va ebeltaf karvolam ke gadikya divmodeyes is wirkason divlanis anton wiyir. Va intafa vudera se ve nuleyer vexe abdipeztalera va in ve walzeyer da batcoba titir dika nume va tanoy ar vilt ve nariyir. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Miel tiyir ebeltaf is amlitaf, dace dolge tcabanhesikanh. Viele in va eaftafe jaktolie laizon ve gildeyer ise va disves granaf musaf iteem, levgon awis inde melizu gepoyteyes, ve wiyir. Ise in va in vanayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tcabanhesik va intafa stujera ve videyer ise toz viltayar. Vexe kot vilt yanton mamayar ise musaf karvoldunolaf iteem ware vanayar. In toz paelpayar : kas tana merotana rostaza ke vunda tiyir ? In va rupa se ve setikeyer, va rupa negana icde bakeneko gulaf karvol mielon ayikvumbes is afizon bevulas unaykaf karvol.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
In koton ve viltayar, bat yantaf lor tis antaf daneks. Bam va san-bareaf vilt emayan koe tan ucom ve setikeyer. Iteem tiyir pokepon, ise tapeduca ware tiyir livarafa, viele in adim ve kiewaskiyir da ko zielt va vilt plekur aze viltar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voxe batviele itabudera ve tiyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tcabanhesik va tey ve vanteyayar nume ve disukeyer. En tiyir gulaf karvol, bakeneko ke vunda ! Ise tiyir awalkaf. Pokeon tiyir yantapozla moe dana san-toloy viltramiruk zo rowiyid.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tcabanhesik ve dimdenlaniyir aze pu gadikya braston ve dakteyer da al war. In ve tiyir kalapaf ise dere ve loplekuyur :&lt;br /&gt;
:– Pará, pu rin va idulafe aabre me rozanivatá kire vol grupé lize va yantafi modivatcesiki ke gadela al iské, oviskafa eke kontan milklaaf gu jin en vulkur ! Ise tel agralaf ebeltaf karvolam jinon koemudeyen dere su mallanir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;vertical-align: top;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''La treizième balle'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = -&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = -&lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Niponava Niponava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = ''San-bareaf vilt''&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2007&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:75%.jpg]] Gotuenan&lt;br /&gt;
| kseva1 = #B79EDA&lt;br /&gt;
| kseva2 = #D9BBFF&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda ke Nipona|San-bareaf vilt]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Ayoltaca yo|San-bareaf vilt]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Loma:Vunda_ke_Malaysia&amp;diff=2433</id>
		<title>Loma:Vunda ke Malaysia</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Loma:Vunda_ke_Malaysia&amp;diff=2433"/>
				<updated>2007-10-10T16:47:21Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: Lomaredura&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Loma:Vunda|Malaysia]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Muruga_is_Edumban_gulik&amp;diff=2432</id>
		<title>Muruga is Edumban gulik</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Muruga_is_Edumban_gulik&amp;diff=2432"/>
				<updated>2007-10-10T16:45:40Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: Buredura voxe loplekutun krent&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|75%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;'''Muruga is Edumban gulik'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;''Malayafa vunda''&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Muruga et Edumban le géant'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = -&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = -&lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Malayava Malayava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Muruga is Edumban gulik&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2007&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:75%.jpg]] Gotuenan&lt;br /&gt;
| kseva1 = #B79EDA&lt;br /&gt;
| kseva2 = #D9BBFF&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Agasthiyar proyik tite toloya mevtava ke Himalaya kaatoesa va Shiva redus lorik isu Sakti giblikeyer. Okie konviele loon sum Pothigai widava lize daletoe fu irubayar va sin ve djurembureyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bam proyik pu Edumban gulik, pu godevrik ke Muruga, ve eruyur da battan ika in va sin burer. Gulik ve krupteyer da batcoba tiyir ara zanirinda va intaf lorik nume daavon ve naleyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vexe, beka in tiyir Edumban poik, yawayar ise wan yawapayar, me kiewaskiyir da va bata mevtava se levmadar. Pu Agasthiyar proyik ve eruyur da battan pu in va askirinda taver. Kle va taneafa dirgara ke Muruga is decitoya ara sonterinda va Lorik taveyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tuke bat warzot nelkot se, Edumban ware ve yawayar da va mevtava se levmadar. Kiewaskison, perake yo ve awiyid ise davon ve tuwazdelaweyed. Pokeon moion nukap ranheyer. Vepokaf, ta vaniksantura va mevtava se ben naaveem ke nuk, va wazdel yo faveyer aze mo epita ve plekuyur inde al wiyir da siniaf dolekik yo askiyid. Va taneafa dirgara ke Muruga vosentason, va mevtava se ve grulevmadayar aze van widava toz koyayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Lanison, dulkaf is abidas Edumban va peztakapa dem okluca is intotcuca laizon ve peztaleyer. Ex en ! Va mevtava grubureyer, tir jontikcoba ! Vexe intafe jine ve kaikayar. Muruga, enintesa va nakila, va betawera ka gulik ve vofayar nume va oviskuca is mefavluca ke intotcuca is jine pu in ve djutaveyer…&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Artimon, Edumban pezteyer cues nume ta tildera ve azavzaweyer. Arti konaka oula, fedaf is gadiaf ve divmodeyer voxe me ve kiewaskiyir da va porn levmadar. Gevan, konakviele ve yawayar. Giopon.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Laizon, va vewukafa kipera ve gildeyer. Takamadason, va yikye ve kozwiyir. Do peya koe nuba, battan kipepeyer. Yatkaf, in kevon ve evieyer aze ta dendara va int ve divkabuyur. Vexe yikye ve tiyir lodeksafe nume va in peyason ve sagondeyer. Viele ve divmodeyer, Edumban va intafa rokla ve vofayar nume, tolon dulkaf, kabdu yikye davon ve pirileyer. Va Muruga adim ve kagrupeyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Muruga icde intotcawupe va in ve fanhayar ise ve walzeyer da moekote in va jine kaikase va int vol isker. Va in ve kumziliyir ise ve benplekuyur da in va mevtava se lize tid isker. Vexe, rabateson da antafa folixa ke gulik va madara va bata mevtava se al noveyer, Muruga neke zo keldaskiyir. Pu intaf sagikeem da va tula ke Edumban daletoe milaskir ise va in folixon is abidon bliker kle ve eruyur.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
In va aptafa runda tite mevtava pu Edumban ve doziliyir, ise vielu kottan pis is blikes va Muruga va Edumban taneon gobrudir. Batdume rune kota dopewa tarizana pu Muruga va kudja va gulik rowit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda ke Malaysia|Muruga is Edumban gulik]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Ayoltaca yo|Muruga is Edumban gulik]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Vunda_va_goma&amp;diff=2423</id>
		<title>Vunda va goma</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Vunda_va_goma&amp;diff=2423"/>
				<updated>2007-10-04T09:00:12Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|75%}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;Vunda va goma'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;''Polinesiafa vunda ke Tahiti ewala''&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Te ‘a’ai o te he'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = -&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = -&lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Tahitiava Tahitiava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Vunda va goma&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Sabrina Benkelloun&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2007&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Sab|Sab]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:75%.jpg]] Gotuenan&lt;br /&gt;
| kseva1 = #B79EDA&lt;br /&gt;
| kseva2 = #D9BBFF&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Lekepon tolonga koe okilaxo koe Faaone irubayar. Tolonga gan okilapik ve zo aloyayar. Megrupeson liz co-rolanid, sin ko arula yoltkirafa gu « tu’itu’ipuapua » koe Hitiaa ve gelbeyed. Wori ayikya genasbalayar. Viele radekara ve tiyir, inya ve zo skalteyer, nume male bata kurera goma ve kobliyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gadikeem va « bat nasbeik » sinkayar vexe konviele ve otceyer wison da in tulolodontinaweyer. Goma toz boreyer aze ve gorayar da fesuxar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konaka tanda abdiayad, bonol ve vanpiyir rostaza. Konviele va arula ve illaniyir, aneyason va sinka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Artlanison va Mahaena utca goma va birazebusa yikya ve wiyir. Inaf yolt tiyir Hina abdiplekuyuna pu gejik. Bonol ve korenayar. Ve dimdenlaniyir ise ve gorayar da va inya guldeter. Vaon ve nariyir aze koe intafa arula palseyer. Gejik ve grupeyer da Hina al zo guldeyer, ve gorayar da vaon toz aneyar. Vaon va trasiyir nume va goma ve budayar. Me grupeson kane vaon rotatar, ve laniyir ta da va diwedik wir. Battan puon ve pebuyur da in fuxeperon zo gogaboter ise kotraf tael zo goker.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bata sega ve zo tugeltrayar nume do abdiplekunikya gejik ve dimdenlaniyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda ke Polinesia|Goma]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda ke Tahiti|Goma]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Ayoltaca yo|Goma]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Vunda_va_cabdaal&amp;diff=2422</id>
		<title>Vunda va cabdaal</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Vunda_va_cabdaal&amp;diff=2422"/>
				<updated>2007-10-04T08:59:36Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|75%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;'''Vunda va cabdaal'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;''Kenyaf reiz''&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''La légende du baobab'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = -&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = -&lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Francava Francava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Vunda va cabdaal&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Bruno Cordelier&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2007&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Bcordelier|Bcordelier]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:75%.jpg]] Gotuenan&lt;br /&gt;
| kseva1 = #B79EDA&lt;br /&gt;
| kseva2 = #D9BBFF&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kabdue min klita is tourkama tid. Viele me sukar, welma ke tourka tir gasitafa dum elza. Lekeon lekepon, cabdaal poke lava tiyir ise vane kelt voklibamadayar. Va ar aal yo dem imwakiraf usukeem is milgaf almuk is toa se wiyir. Kot ksevayozdayar ise cabdaal koe elza va kotafa batcoba wiyir nume tiyir volkalaf. Intaf toeem tiyir pinapaf ise imweem tiyir meroremwin. In tiyir sudaf ise almuk va plozkirafa alma ke guazaf fuzol vektayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Aal va Lorik ve korozayar ise puon ve temeyer. Lorik va aal al reduyur nume tiyir valeaf gu intaf skuks amidaf gu kot ar. Va gedruca albayar. Voxe va malhopara me levbureyer. Pu aal ve eruyur ede in krupteyer da troskol tir listaf ike da ie ke dikdatol tir plinafe. Azon Lorik ko rujodxo ve malayar. Zo djumiské ta da aulon rotundé. Redura va puvetes ayik va guyaca yo ixam lazavapayar… Cabdaal ko elza va int wan disukeyer ise va temera se pu in wan maneyer. Lorik kle ve titayar, va cabdaal ve konariyir aze ve levmadayar aze ko tawa ve toltaplekuyur. Batinde aal va int mea wiyir nume mea temeyer. Kotcoba tolon tiyir vunafa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Reiz]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda ke Afrika|Cabdaal]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Ayoltaca yo|Cabdaal]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Kishimo-Jin&amp;diff=2421</id>
		<title>Kishimo-Jin</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Kishimo-Jin&amp;diff=2421"/>
				<updated>2007-10-04T08:56:55Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|75%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;'''Kishimo-Jin, tela velikestusikya'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;''Niponafa vunda''&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Kishimo-Jin'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = -&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = -&lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Niponava Niponava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Kishimo-Jin, tela velikestusikya&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2007&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:75%.jpg]] Gotuenan&lt;br /&gt;
| kseva1 = #B79EDA&lt;br /&gt;
| kseva2 = #D9BBFF&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velikestusikya va gola kovudapayar kire bas mevofas gadikeem va rumeik yo guldeyer aze estuyur. Mancoba tiyir divulapafa larde bata ayikyaja miv tiyir gadik dem konak nasbeik…&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vielvielon, velik yo griawiyid voxe metan va koncoba rotaskiyir. Bam, kontan laniyir ta da va Buddha tujpastik wir aze va debala ve pebuyur. Proyik undenheyer aze va ekedacek dem zaday ve nariyir aze va in undeson ve nhaseyer. Levkipeyer. Va tcinera diyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gevan sanestaksenik pu in va gonaskine ve eruyur.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
– Va bat ekedacek dem zaday naril ise pok mona ke Kishimo-Jin iskel. Koeyeltayason va nasbeikeem ke velikestusikya illanil. Va tujpastaxe dimlanil aze vaon diveyeltal aze kel !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Akoyen vox dirnus staksenik va mona ke velikestusikya ve poklaniyir, icmilon dam tujpastik al eruyur. Vanfrinesa dakela ke zaday ko eyelt va nasbeikeem ke eaftikya vanimpayar. Viele eyelt ve tiyir kotraf, in ve budeyer aze laniyir ta da pu tujradik va inaf vaj kobilder aze keyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Yatkaf, Kishimo-Jin, va mona ve divlaniyir kire ba rozara intaf nasbeikeem va int me al nediyir. Bartiv yo anameayad voxe mek nasbeik va intaf pezam nediyir. Ve gorayar da va sin aneyar. Va varafa nuda se isu widava yo isu gola se remolaniyir, vexe van in mecoba piyir. Bam boresa gadikya gripokolenon ten aneyayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bam tujpastik ve artlaniyir :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
– Tokdume borel, Kishimo-Jin ?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
– Jinaf nasbeikeem… sin al griawiyid… vaon meviele katrasití !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
– Tetce, ikuzaturodal, ise va tel yo pis van rin wil... !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kal inafa oblaka mokipera se artayad nume saipapaf Kishimo-Jin va intaf nasbeikeem wal meem licason kevon ve vanimpayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Batvielu Kishimo-Jin va velik ten malestuyur nume kev beta rosokisa volkalaca va kot sin sorubar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda ke Nipona|Kishimo-Jin]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Ayoltaca yo|Kishimo-Jin, tela velikestusikya]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Kishimo-Jin&amp;diff=2420</id>
		<title>Kishimo-Jin</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Kishimo-Jin&amp;diff=2420"/>
				<updated>2007-10-04T08:56:04Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: Buredura&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|75%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;'''Kishimo-Jin, tela velikestusikya'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;''Niponafa vunda''&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Kishimo-Jin'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = -&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = -&lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Niponava Niponava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Kishimo-Jin, tela velikestusikya&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2007&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:75%.jpg]] Gotuenan&lt;br /&gt;
| kseva1 = #B79EDA&lt;br /&gt;
| kseva2 = #D9BBFF&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velikestusikya va gola kovudapayar kire bas mevofas gadikeem va rumeik yo guldeyer aze estuyur. Mancoba tiyir divulapafa larde bata ayikyaja miv tiyir gadik dem konak nasbeik…&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vielvielon, velik yo griawiyid voxe metan va koncoba rotaskiyir. Bam, kontan laniyir ta da va Buddha tujpastik wir aze va debala ve pebuyur. Proyik undenheyer aze va ekedacek dem zaday ve nariyir aze va in undeson ve nhaseyer. Levkipeyer. Va tcinera diyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gevan sanestaksenik pu in va gonaskine ve eruyur.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
– Va bat ekedacek dem zaday naril ise pok mona ke Kishimo-Jin iskel. Koeyeltayason va nasbeikeem ke velikestusikya illanil. Va tujpastaxe dimlanil aze vaon diveyeltal aze kel !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Akoyen vox dirnus staksenik va mona ke velikestusikya ve poklaniyir, icmilon dam tujpastik al eruyur. Vanfrinesa dakela ke zaday ko eyelt va nasbeikeem ke eaftikya vanimpayar. Viele eyelt ve tiyir kotraf, in ve budeyer aze laniyir ta da pu tujradik va inaf vaj kobilder aze keyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Yatkaf, Kishimo-Jin, va mona ve divlaniyir kire ba rozara intaf nasbeikeem va int me al nediyir. Bartiv yo anameayad voxe mek nasbeik va intaf pezam nediyir. Ve gorayar da va sin aneyar. Va varafa nuda se isu widava yo isu gola se remolaniyir, vexe van in mecoba piyir. Bam boresa gadikya gripokolenon ten aneyayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bam tujpastik ve artlaniyir :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
– Tokdume borel, Kishimo-Jin ?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
– Jinaf nasbeikeem… sin al griawiyid… vaon meviele katrasití !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
– Tetce, ikuzaturodal, ise va tel yo pis van rin wil... !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kal inafa oblaka mokipera se artayad nume saipapaf Kishimo-Jin va intaf nasbeikeem wal meem licason kevon ve vanimpayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Batvielu Kishimo-Jin va velik ten malestuyur nume kev beta rosokisa volkalaca va kot sin sorubar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda ke Nipona| Kishimo-Jin]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Ayoltaca yo|Kishimo-Jin, tela velikestusikya]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Maneki_Neko&amp;diff=2419</id>
		<title>Maneki Neko</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Maneki_Neko&amp;diff=2419"/>
				<updated>2007-10-03T20:45:09Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: Buredura&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|75%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;'''Maneki Neko, vunda va Goutokuji dopewa'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;''Niponafa vunda''&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''招き猫, Maneki Neko'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = -&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = -&lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Niponava Niponava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Maneki Neko, vunda va Goutokuji dopewa&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2007&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:75%.jpg]] Gotuenan&lt;br /&gt;
| kseva1 = #B79EDA&lt;br /&gt;
| kseva2 = #D9BBFF&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bata rupa runi Edougal bak 17-eafa decemda tozuwer. Batugale koe Setagaya bam tisa taltexo ke Tokyo, seitapafa grostanafa dopewa tiyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gertik ke bata dopewa va karvol yoltkiraf gu Tama digiyir, ise jontikviele pu bat karvol va sinafa debala temeyer :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Tama, nekev wawuca do jin va rin sú, kas rinon rotaskitina koncoba mu bata dopewa tir ?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konviele, Naotaka, jiomaik va Hikone utca, dimlakison va tcabanhera gan muvapara ve zo akoyeyer. Ve gorayar da lev aalap lente dopewa gelber.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naotaka va karvol bam ve katcalayar. Inafa wanca isu zatca nuvelayad da ganer ta da in va dopewa kolanir. Jekuna gan karvoldunol, Naotaka va xuyavafa brava ve divlaniyir, ise ve askinhiyir : moipon aal ve zo glebayar. Bli ke Naotaka gan bat karvol tis Tama su zo giwayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Yoke bata regala, Naotaka vanpiyir yastik va dopewa is inaf gertik. Grostanafa dopewa vanpiyir tela ke Ii yasa nume yolt ve zo betayar vanpison Goutokuji dopewa. Daletoe levgina gan Ii staba dopewa vanpiyir trigafa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Batinde Tama karvol va bli ke Naotaka jiomaik is wawafa dopewa belcon al giwayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Moi awalkera Tama koe awalkikxo ke Goutokuji dem karvol yo poranhason ve zo kotawayar, aze bata rupa va Maneki Neko.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda ke Nipona|Maneki Neko]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Ayoltaca yo|Maneki Neko]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Izanagi_is_Izanami&amp;diff=2172</id>
		<title>Izanagi is Izanami</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Izanagi_is_Izanami&amp;diff=2172"/>
				<updated>2007-08-14T14:33:01Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: Buredura&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|75%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;'''Izanagi is Izanami'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;''Niponafa vunda''&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Izanagi et Izanami'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = -&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = -&lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Niponava Niponava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Izanagi is Izanami&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2006&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:75%.jpg]] Gotuenan&lt;br /&gt;
| kseva1 = #B79EDA&lt;br /&gt;
| kseva2 = #D9BBFF&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izanagi (ganesikye) is Izanami (ganesikya) tiyid tela anhusteafa tolonga dem berikye is berikya, kowisa div kroge kaiki solparsara va kelt sol tawava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Intafa taneafa yawara walikrara va sorgraf nasbeik, va Hiruko (Vrandegoc, grupeteno wetce Ebisu lorik). Sin va in jovleson xuyavon gu rust ve kototayad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Folison da rokla va migaja gan Izanami daneyer, kire inya taneon vol pulviyir, sin va miga ve toltozuyud. Ranhes moe keltafa ezasa za, ko taneakafa welfa va kulon wizbunafa kaba ve perdoeyed voxe viele vaon ve divtiolteyed, lubesa belaxa se va Onogoro, va tela taneafa ewala ke Nipona tursia, bieckaweson ve tazukayad. Batlize se tel taneaf lorik isu tisik ve kobliyid.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Viele Izanami va Kagutsuchi ve nasbayar, astirbon ve zo anteyayar nume ve awalkeyer. Batinde va Awalkiktamava ve koayar. Izanagi va in ve radimelaniyir, vexe ixam estuyuson va sinka burmotayana moe tey ke Awalkiktamava Izanami vol rodimlaniyir. Awalkiktamava tiyir koe tapeduca nume ta da Izanagi rowir va loitesikiolk ve vanteyayar. Va alto ke Izanami vibano gan zaxaks is lesko ve kosmayar. Izanami ve zo tuzidayar nume ve zidepeyer. Izanagi gan « yatkik » yo onkanon ve otceyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bam Izanami ve vogayar da va 1000 sedenik ke Izanagi kotvielon co-atar. Nume Izanagi ve dulzeyer da milvielon va 1500 warzaf tisik co-redur, batinde nasbason va doca va bli is awalk. Izanagi va Awalkikpatcta ve artlaniyir aze kan pistok va tuvel ve budeyer. Azon ta dimdecenara sol uzerara va awalkik Izanagi ko bira va int kolavayar. Remi da va int kolavayar, konak lorik ve gepoyteyed. Amaterasu Awaltlorikya mal inafa talteita ve kobliyir, ise Tsukiyomi Taellorikye mal roneita, ise Susano Zivotclorikye mal pez.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda ke Nipona|Izanagi is Izanami]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Ayoltaca yo|Izanagi is Izanami]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Izva_va_Urashima_Taro&amp;diff=2171</id>
		<title>Izva va Urashima Taro</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Izva_va_Urashima_Taro&amp;diff=2171"/>
				<updated>2007-08-14T14:28:23Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: Buredura&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|75%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;'''Izva va Urashima Taro'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;''Niponafa vunda''&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''L’histoire d’Urashima Taro'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = -&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = -&lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Niponava Niponava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Izva va Urashima Taro&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2005&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:75%.jpg]] Gotuenan&lt;br /&gt;
| kseva1 = #B79EDA&lt;br /&gt;
| kseva2 = #D9BBFF&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Urashima tiyir wawaf niponaf onasik. Konviele, moe piluda gozayar ise va rumeik yo askipejes va imboza kan intaki bam ve wiyir. Va sin ve aloyayar aze ko lava va imboza ve dimstayar. Akoyepenuca en ve tiyir viele imboza pu in ayapudon ve pulviyir ise  ve drageyer da in ludev ic lava ta kazawara va gableks doon pir !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Imboza, viele ve tiyir koe lava, toz tulogijaweyer ise taka ton ayataka betaweyer. In mo ge va Urashima ve plekuyur ise ve pebuyur da tiyir nasbeikya ke welfagazik. Artpujeyeson va berm, bam ton cuisafa yikya kotron ve artazukaweyer. Aze pu Urashima va kurera ve drageyer. In denon ve naleyer aze sin abrotcion kalon di bliyid.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vexe konviele vomejera va in ve nariyir nume pu imboza ve eruyur da battan ta worara denon dimstar. Ve naleyer nume va ebeltaf boram ve ziliyir : moe tadava in vaon beneon co-gosur volse meviele co-fenkur.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Urashima ve artlaniyir aze va nik yo ve aneyayar vexe koe wida va metan ve wiyir. Va mona bam ve vanlaniyir vexe konaktan koeon irubayad. Viele in puon ve eruyur dume sin koeon tiyid, ve dulzeyed da mali lo bar-sanda bata mona va intafa yasa pasuyur.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
In icde Urashima Taro onasik va jontiktan ve bibeyer, vexe metan va bat yolt grupeyer. Vaxe tanoya guazapikya dulzesa da ugale in tiyir jotapaf, ayik guon yoltkiraf al griawiyir voxe meviele di zo katrasiyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Urashima, kovudan, va sokisa mecoba gildayar. Ve kaliweyer da, rotir, fenkuson va bat bor, sol setra zo co-tunuyar. Vol ve undeyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vexe, arti verast, batlize Urashima tiyir, guazik ranheyer dan negason va blikera ke ilblisik toz boreyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda ke Nipona|Izva va Urashima Taro]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Ayoltaca yo|Izva va Urashima Taro]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=47_samurai_gejik_ke_Ak%C5%8D&amp;diff=2170</id>
		<title>47 samurai gejik ke Akō</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=47_samurai_gejik_ke_Ak%C5%8D&amp;diff=2170"/>
				<updated>2007-08-14T14:24:12Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: Buredura&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|75%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;'''47 samurai gejik ke Akō'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;''Niponafa vunda''&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Les 47 samouraïs d’Akō'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = -&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = -&lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Niponava Niponava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = 47 samurai gejik ke Akō&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2005&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:75%.jpg]] Gotuenan&lt;br /&gt;
| kseva1 = #B79EDA&lt;br /&gt;
| kseva2 = #D9BBFF&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bak toza ke 18-eafa decemda, Tokugawa Tsunayoshi shōgun okilajadiwik, sokes koe Edo, va Takuminokami Naganori Akō jotaf jiomik ve segeyer, ta sopura va bagaliafa emudera va ginaf staksenik yo. Dum kotvielon, Higashiyama ginik, sokes koe Kyōto, pu shōgun  fuxagoleyer. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ta da icde kitsend ke shōgun aboyikeem tazukawer, jotaf jiomik pu Kira Yoshinaka, pu zolonapik bagalaf gu winugafa fipta va int ve atoeyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mekeldaskis gan siabekseem ke Asano, Kira, poliaf is fiunton avonanaf guazik, guron ve vewayar da va intafa tavera xoler. Akō jiomik ve karakenheyer da va etrakedafa lidopa ke Kira ilon griwelidayar. Vexe battan ve linveyer da vewar, puvenarison da va Asano ba kota inafa warzafa kogrupara sanegon plukeyer. Konviele, Asano, zuneno da kotviele zo sardjeyer, va wontuca ve drasuyur nume va Kira mo jo is epita abaltason ve bakamayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Shōgun okilajadiwik, kowalzeyen icde regala toz riyomeper nume ve benplekuyur da Asano golde relingara va winugik vanmiae Edo lamone, batcoba tadlesa va astirbafa gracera va kitsend, zo esteter.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Asano seppuku migon bam ve kseyer. Intaf Akō jiom gan shōgun okilajadiwik ve zo enomayar nume mon 300 zanis samurai gejik ve vanpid ronin erbudik (feliikiskaf is bliramergiliskaf samurai gejik). Tel lo gejik yo ve tcasteweyed vexe tan, Ōishi Kuranosuke Yoshio, va volmalhaca va feliik me ve ronaleyer. Ta jaxadara va intaf jiomik va 46 ar samurai gejik birgon ve katanayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ta tekara va uculera ke Kira is ta divvawara va toidesik yo, 47 samurai gejik ke Akō va sint solparsaweyed ise nuveleyed da kottan vulkuson va bali ke intaf feliik mivvexon blir. Konaktan ve vanpiyid intakolnasik ok kabaydolesik ok laniradolesik, artan se tujpastik. Kuranosuke va yasa ve buluyur aze va nistafe ruyatxe is tresexe toz nobayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konviele ayik piyis mal Satsuma va in ve kagrupeyer remi da in, ruyaton sagondeyen, koe vawila al komodeyer. Ayik va nhukik in ve askipeyer kire in va intaf feliik me al jaxadayar nume, boiken gan wira va samurai gejik volbagaliaf gu vergumvelt, ko gexata ve putceyer. Regala pu Kira gan toidesik ve zo munsteyer. Battan bam ve jovleyer da kivar da gan zanisik yo ke awalkaf Akō jiomik zo co-dilfutur.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Arti monion tolda, bak miel ke 14 san-toleaksat ke 1702, tel 47 milixusik va mona ke Kira ve ruzadeyed. Battan ve zo gralomeyer aze zo stegeyer da poron seppuku migon kser. Voce da vewayar, intafa taka ve zo gabeyer dum zugiaf gomilik ! Taka ke Kira mo naboxa va Asano koe Sengaku dopewa ve zo rundayar aze tel 47 samurai gejik pu shōgun rictuma ve dunuyud.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Beka sinafa budaca va mafelara ke sane ke Edo al nasbayar, shōgun okilajadiwik golde aksara va drumkafa kevjaxadarafa mwa tori seppuku miga ve lanhayar. Ba 4 toleaksat ke 1703 ko awalkera sin va intaf jiomik ve kazokeveyed. Koto alto vanmiae Sengaku dopewa lente naboxa ke feliik ve zo kowundayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Raveson va warzot, ayik ke Satsuma, dan va Ōishi konakaksaton abdion sanegon al lutsagayar, ve kseyer… Konten gan bata zatca, okilagertik ke Sengaku dopewa ve askiyir da pok tel 47 samurai gejik ke Akō in ve zo kotawayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda ke Nipona|47 samurai gejik ke Akō]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Ayoltaca yo|47 samurai gejik ke Akō]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Tanabata,_renasik_yo_ke_Bitejxo&amp;diff=2169</id>
		<title>Tanabata, renasik yo ke Bitejxo</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Tanabata,_renasik_yo_ke_Bitejxo&amp;diff=2169"/>
				<updated>2007-08-14T14:19:47Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|75%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;'''Tanabata, renasik yo ke Bitejxo'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;''Niponafa vunda''&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Tanabata, les amants des étoiles'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = -&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = -&lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Niponava Niponava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Tanabata, renasik yo ke Bitejxo&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2005&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:75%.jpg]] Gotuenan&lt;br /&gt;
| kseva1 = #B79EDA&lt;br /&gt;
| kseva2 = #D9BBFF&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sedme sinafa vunda, keltaf ginik Tentei va peroya neasbeikya diyir. Tela lojotafa, bagalafa gu layera, kan Shokuio (Layesikya) zo yoltayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Keve rujda kotviele debanhason, va anton keltafa tomba tori kot amidaf cadim vols unaykaf lay layeyer. Kotviele vura va Kelt tiyir tan intaf grot.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konviele ginikocya, argawesa koe Kelt, va Tawava ve titlaniyir aze gozayar. Batlize va jotafe jaftolsusikye yoltane kan Jaftolikye (Kengyu) gan kottan ve kakeveyer. Sin va sint davon ve korenayad. Mekeldaskina gan antiafa blira koe Kelt is boksafa enintera ke gadikye, Layesikya va skena rena is kalafa enipa is aulafa blira klokayar. Kle ve gorayar da moe Tawava do Jaftolikye dositik zavzar. Sin va merosolparsana tolonga bam tazukayad. Ayikye koe taya kobayar ise ayikya layeyer…&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konaka tanda abdiayad ; male sinafa renara velikye az velikya ve kobliyid. Vexe boreon keltaf ginik, kowalzen icde warzafa blira ke nasbeikya, tizapon ve zideyer nume ta aneyara va nasbeikya is dimstara ko Kelt va norlik ve stakseyer. Solparsana sol dositik is nasbeikeem, ginikocya kranaveson boreyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rabateson griawira ke renanik, Jaftolikye ko toloya buncakita va nasbeikeem ve rundayar aze aneyason ve mallaniyir. Vexe ba da va dositik gralomeyen gan keltaf norlik fu vebiduyur, ginikya ve awiyir aze kan nubazatca va mantafa is aludevafa is iyeptafa kuksa azavzasa lanira ke Jaftolikye ve reduyur.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vanmanhapan, inye va kuksadomega me djubuluyur. Ise moe ara domega, Layesikya ikuzayar ise ikuzayar, zavzason xadafa gu tolkalina gransera yo ke gadikye djumese da in kelton tollayer. Lente mana stingara, ginik tanon ve kaxaayar : ve noveyer da nasbeikya va intaf fertik tanilanon katrasir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Malion, kotilanon, ba pereaf viel ke pereaf aksat ke taelevlak, keltafa guvaxa se vamo Bitejjoya (Ama no gawa) va abdarafa remlanida tazukad lize bitejaf fertikeem, Vega (Layesikya) is Altair (Jaftolikye), va rena sotolvruzad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kalit da vanafizon, fereon rubixar ; tid ikuza yo ke Vega ginikocya kevon licasa va intaf nasbeikeem is krenugon gisa va nuba ke yerumanik gabenton soborer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sintafa folvafa solparsara va kottan ve konteyer ise va kottanafa luntuca ve sumpayar. Batdume, kotilanon, ba pereaf viel ke pereaf aksat ke taelevlak, jontiktan zavzad ise diveon rubad abrotcion nhaseson ko kelt va Vega bitejxo isu Altair. Bak bat viel vamo Bitejjoya telo toloyo bitejxo sonuvelad va sint vanaso.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda ke Nipona|Tanabata, renasik yo ke Bitejxo]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Ayoltaca yo|Tanabata, renasik yo ke Bitejxo]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Loma:Vunda_ke_Nipona&amp;diff=2168</id>
		<title>Loma:Vunda ke Nipona</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Loma:Vunda_ke_Nipona&amp;diff=2168"/>
				<updated>2007-08-14T14:15:56Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: Lomaredura&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Loma:Vunda|Nipona]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Tanabata,_renasik_yo_ke_Bitejxo&amp;diff=2167</id>
		<title>Tanabata, renasik yo ke Bitejxo</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Tanabata,_renasik_yo_ke_Bitejxo&amp;diff=2167"/>
				<updated>2007-08-14T14:15:06Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: Buredura&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|75%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;'''Tanabata, renasik yo ke Bitejxo'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;''Niponafa vunda''&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Tanabata, les amants des étoiles'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = -&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = -&lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Niponava Niponava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Tanabata, renasik yo ke Bitejxo&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2005&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:75%.jpg]] Gotuenan&lt;br /&gt;
| kseva1 = #B79EDA&lt;br /&gt;
| kseva2 = #D9BBFF&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tanabata, renasik yo ke bitejxo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sedme sinafa vunda, keltaf ginik Tentei va peroya neasbeikya diyir. Tela lojotafa, bagalafa gu layera, kan Shokuio (Layesikya) zo yoltayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Keve rujda kotviele debanhason, va anton keltafa tomba tori kot amidaf cadim vols unaykaf lay layeyer. Kotviele vura va Kelt tiyir tan intaf grot.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konviele ginikocya, argawesa koe Kelt, va Tawava ve titlaniyir aze gozayar. Batlize va jotafe jaftolsusikye yoltane kan Jaftolikye (Kengyu) gan kottan ve kakeveyer. Sin va sint davon ve korenayad. Mekeldaskina gan antiafa blira koe Kelt is boksafa enintera ke gadikye, Layesikya va skena rena is kalafa enipa is aulafa blira klokayar. Kle ve gorayar da moe Tawava do Jaftolikye dositik zavzar. Sin va merosolparsana tolonga bam tazukayad. Ayikye koe taya kobayar ise ayikya layeyer…&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konaka tanda abdiayad ; male sinafa renara velikye az velikya ve kobliyid. Vexe boreon keltaf ginik, kowalzen icde warzafa blira ke nasbeikya, tizapon ve zideyer nume ta aneyara va nasbeikya is dimstara ko Kelt va norlik ve stakseyer. Solparsana sol dositik is nasbeikeem, ginikocya kranaveson boreyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rabateson griawira ke renanik, Jaftolikye ko toloya buncakita va nasbeikeem ve rundayar aze aneyason ve mallaniyir. Vexe ba da va dositik gralomeyen gan keltaf norlik fu vebiduyur, ginikya ve awiyir aze kan nubazatca va mantafa is aludevafa is iyeptafa kuksa azavzasa lanira ke Jaftolikye ve reduyur.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vanmanhapan, inye va kuksadomega me djubuluyur. Ise moe ara domega, Layesikya ikuzayar ise ikuzayar, zavzason xadafa gu tolkalina gransera yo ke gadikye djumese da in kelton tollayer. Lente mana stingara, ginik tanon ve kaxaayar : ve noveyer da nasbeikya va intaf fertik tanilanon katrasir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Malion, kotilanon, ba pereaf viel ke pereaf aksat ke taelevlak, keltafa guvaxa se vamo Bitejjoya (Ama no gawa) va abdarafa remlanida tazukad lize bitejaf fertikeem, Vega (Layesikya) is Altair (Jaftolikye), va rena sotolvruzad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kalit da vanafizon, fereon rubixar ; tid ikuza yo ke Vega ginikocya kevon licasa va intaf nasbeikeem is krenugon gisa va nuba ke yerumanik gabenton soborer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sintafa folvafa solparsara va kottan ve konteyer ise va kottanafa luntuca ve sumpayar. Batdume, kotilanon, ba pereaf viel ke pereaf aksat ke taelevlak, jontiktan zavzad ise diveon rubad abrotcion nhaseson ko kelt va Vega bitejxo isu Altair. Bak bat viel vamo Bitejjoya telo toloyo bitejxo sonuvelad va sint vanaso.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Vunda ke Nipona|Tanabata, renasik yo ke Bitejxo]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Ayoltaca yo|Tanabata, renasik yo ke Bitejxo]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Kabera_18-06-1940_De_Gaulle&amp;diff=1988</id>
		<title>Kabera 18-06-1940 De Gaulle</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Kabera_18-06-1940_De_Gaulle&amp;diff=1988"/>
				<updated>2007-06-25T17:32:14Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: Buredura&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|50%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;'''Kabera ba 18 teveaksat ke 1940 gan De Gaulle jadiwik koe London'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt2&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Appel de Londres du 18 juin 1940 par le général De Gaulle'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.CharlesDeGaulle Charles De Gaulle]&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = -&lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Francava Francava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = 1940&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Kabera ba 18 teveaksat ke 1940 gan De Gaulle jadiwik koe London&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = [http://www.kotava.org Kotava.org]&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2007&lt;br /&gt;
| kalkotavara_klita = [http://www.kotava.org/fr/fr_remsuteks_18-06-1940kabera_CDeGaulle.pdf Kalkotavaks]&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image: 50%.jpg]] Gotuwadan&lt;br /&gt;
| kseva1 = #FFFF80&lt;br /&gt;
| kseva2 = #FFFFC0&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Okilik yo tis tide francaf ervolieem, mali jontika tanda, va bowere al tazukad. Bate bowere, abduplekuson va surtera ke minaf ervolieem, ta tutenara va doaliera, va volnik toz kapbureyar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Denon, min al zo anamvilat, zo anamvilat gan meltafo is sidafo is severofo po ke volnik.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Loon loote, tid bort yo is severo se is pendaropa ke germanikeem askis da min dimelanit. Tid bort yo is severo se is pendaropa ke germanikeem akoyeyesa va minaf okilik yo kepte da sin batlize batvielon tid.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vexe tele ironoke tir kaliyine ? Pokolesuca gogriawir ? Surtera tir arldafa ? Vol !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Va jin folic, va jin grupenheson pulvis, pu win kalí da mecoba icde Franca tir tazdayana. Milaf mergileem va min cenheyes va cenhera stekeon ronasbar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kire Franca me tir antafa ! Me antafa ! Va ginaxopo kadimeon digir. Do britafo ginaxo giso va bira is trenaso va lhumara, va int rolospar. Dum Engla, va rabapa ke Tanarasokeem mekimanon rofaver.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bata geja vanmiae volkalafo tawavo ke vo me kimawer. Bata geja gan Franca meld me zo tenuker. Bata geja tir tamavageja. Kota rola iku kagavera iku mejera me weyonad da, koe tame, tid kot mergil yo noves va stekefa selura va minaf volnikeem. Batvielon gleban gan meltafo po, gan tano logijafo stekeon rocenhetet. Bali ke tamava batlize tir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jin, De Gaulle jadiwik, noelon koe London, va ervokiraf ik ervoiskaf francaf fayik tis ok titis koe britaxo isu sayakik kabé, va dritik tis ok titis koe britaxo isu ervorabaf aptacik kabé, ta da do jin kapbureyad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Betcoba sokitir, teyka ke francafa acagira me gotenanteyaweter nume vol tutenaweter.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Eldeon, dum batvielon, kan London olhak pulvití.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Gaderopa]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Dewitca]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Ugalpulasiki|1940]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Dewitca_Martin_Luther_King_1963_Washington&amp;diff=1987</id>
		<title>Dewitca Martin Luther King 1963 Washington</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Dewitca_Martin_Luther_King_1963_Washington&amp;diff=1987"/>
				<updated>2007-06-25T17:03:36Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|50%}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;''' ''&amp;quot;Jin kloké&amp;quot;'', dewitca tiyayana gan Martin Luther King ba 28 anhusteaksat ke 1963 bak avlara koe Washington'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt2&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = ''' ''I have a dream'', by Martin Luther King, 08/28/1963, Washington'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.MartinLutherKing Martin Luther King]&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = -&lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Englava Englava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = 1963&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = ''&amp;quot;Jin kloké&amp;quot;'', dewitca tiyayana gan Martin Luther King ba 28 anhusteaksat ke 1963 bak avlara koe Washington&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Daniel Frot&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = -&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2004&lt;br /&gt;
| kalkotavara_klita = [http://www.kotava.org/fr/fr_remsuteks_1963dewitca_MLKing.pdf Kalkotavaks]&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Axel|Axel]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image: 50%.jpg]] Gotuwadan&lt;br /&gt;
| kseva1 = #FFFF80&lt;br /&gt;
| kseva2 = #FFFFC0&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jin tí kalaf do win va int batvielon zokeveson ta paket va coba gan izva rozatana wetce tela logijafa danedira ta  nuyuca koe bifak ke minaf vedey.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Weti tanoya decemda, Amerikapik batvielon va min modivatces kan intafa lecafa izga va minafa Divadoltasa Etimara sugdavayar. Bati aldafi kexi ranher, dum storkapa koafisa kan pokolesuca va konak celemoy levetirik teytcalayan kan anteyasa volmalhuca. Bati kexi al pir dum daavaf vanafiz ta da va abrotcif miel ke inafa flintuca tenur.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vexe, arti decemda, Ebeltik men tir nuyaf. Arti decemda, blira ke Ebeltik eafton zo wandar kan koxoleem ke solblira is rodeem ke solkatcara. Arti decemda, moe intafa ewalama ke wawuca vanmiae welfapa ke ugafa triguca Ebeltik ileon blir. Arti decemda, koe alava se ke amerikaf selt Ebeltik ware prelkar ise koe vo tir divvoanaf.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Batdume min batvielon batliz pit ta da va kinokafa ayagropa ranket. Maninde ko vedeyafu kelu pit ta da va anaxa di koyultut. Viele vegeduropik se ke minafe Sokasane va minafa Tadlemwa ke Daktera va Volruptesuca cuison al sutelad, va anaxa gokonoleyena gan kot Amerikik sin sugdayad. Bata anaxa tiyir abdiplekuks da pu kot ayik, en, pu Ebeltik dum Batakik, meroripindana roka se ke blira is nuyuca is aneyara va kaliuca zo co-ravaldud.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Batvielon denafa da tove intaf ksevawideyikeem va intaf abduplekukseem Amerika al gracer. Ute da Amerika va intaf baerdaf kalveblagaks porar, pu ebeltikeem al bilder va anaxaja, dimstakseyena dem bendeks “mestapesa eksa”. Vexe min vewat da folit da tir mecoba roporasa koe falakoldap se ke vo. Acum, min pit ta da va bata anaxa koyultut, tana zilitisa, opelon atoeson, va kulaceem ke nuyuca is septuca ke malhuca.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Min ko bato wetano xo dere pit ta da pu Amerika va dinesa kwitaca yo ke bat bartiv askit da setiket. Me tir gemelt da va talpega tuzakodason va intafa lujuca digit oke da va tuaulasiki ke sabegamara se narit. Tir bartiv da abdiplekukseem ke saneroti zo funter. Tir bartiv da va tapedaf is copaf krant se ke solblinuca divlanit ta da va awaltkirafa kelda ke zaavafa malhuca sistat. Tir bartiv da va intaf vedey sol bixeya se ke zaavafa volmalhuca soltioltet ise mo pistok ke beruca va in kizet. Tir bartiv da va malhuca mu kot loriknasbeik tugeltrat. Co-tir baliafa luxe vedey ede icde gemeltkwituca in itabuder. Bat belkus idulugal ke mwedafa volvaleuca ke Ebeltik se me tenuweter teka tublis abdugal ke nuyuca is miltuca vantuker.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1963 me tir tena vols toza. Tan pokoles da Ebeltik anton olegayar da fabar ise daletoe neditil da in valeaf, figon divmodeter, ede vedey tolon gilton tuskintawer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Me titid tildesuca is auluca koe Amerika kali da pu Ebeltikeem inaf wideyikaf rokeem al zo vanzilitir. Frelk yo ke kevmadara me tutenatad da vanvilad va rigavisiki yo ke minaf vedey kali awira ke roidas viel ke malhuca.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vexe va koncoba pu jinafe sane gokalí, ranheson moe emudes pikay vansas va malherotxe : olgalicuson va minafa mwedafa runda, kan rovorcenaca yo va int me tugunat.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Me lagat da daniaskit va intaf nuyucasiput ulison mal vim ke piruca is bogasuca. Va lhumara moe bria se ke bagaliuca is ugda min kotviele gostat. Va intafa kretura se ilblisa ton altokafa tizuca me gonisket. Trenon, va int govanmadat kal ilamkaca yo lize glogafo do altelokafo va int katanar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ribiegafa sayudasa swava al narisa va ebeltikafa doda, va min van rodaxasuca va kot batakik me gokolizir, kire jontik minaf ebeltaf berik, intafa anoeluca batvielon tir wazdesiki, al doplekud da intafi bali tir gluyakirafi do teli minafi. Minafa belcafa ruzadera ta da migexeem ke volmalhuca zo goguoter, gan tolzaavafa ervolia zo gostar. Va lhumara tison antaf min me rokallanit. Ise bad minafa abdulanira gotrenat va belcafa vabduelanira. Me rodimlanit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tid jontiktan erus pu sayudasik ke Wideyaf Rokeem : « Tokviele adim titic valeaf ? » Min anton titit valeaf viele Ebeltik mea titir kosaf kan meromuxana aklaca yo ke ardialafa fitera se. Min anton titit valeaf viele intafo alto cuupuno gan koyara rotrasitir va brava koe vawafa iku widavafa gida se.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Min anton titit valeaf viele liziranuyuca ke Ebeltik mea anton titir da in mal ralomam kal logijaf ralom rolanir. Min anton titit valeaf viele intaf nasbeikeem, milon tel demaf tulogijawesik se, wetce milgik se zo askipeted ise viele intafa bagaliuca mea voidatar kan bopica « Anton Ebeltik se ». Min anton titit valeaf viele Ebeltik ke Mississippi robrudatar ise Ebeltik ke New York folitir da brutarovak yo krulded. Me, min me tit valeaf ise anton titit viele roka dum lava is malhuca dum meroturodawes soist al bimileted.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jin me afaná da winaf lantan se batliz al pid golde slika duxanaca yo is kevelaca yo. Kontan se levion divlanid va vwepaf flintolk. Artan se pid mal gola lize intafa aneyara va nuyuca va sin al askir da zo alier gan xefto se ke brazara is waxa yo ke ardialafa fintera. Trenac da kobac dison va lanuca da meriwesa mejesuca tori win kalustesa titir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dimlanic ko Mississippi, dimlanic ko Alabama, dimlanic ko South Carolina, dimlanic ko Georgia, dimlanic ko Louisiana, se dimlanic ko vard ik ralom ke lentakafa widava, grupeson da betinde bata tira robetar ise fu betar. Koe krant ke volpokesuca vol abilet !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pu win batlize is batviele, jinaf nikeem, beka, en, beka batvielon is eldeon va volfakaca yo min golentetit, jin kotviele baton kloká : tir klokara enekastawesa koe amerikafa rietava. Jin kloká da, boreon, minafo vo ranheter ise pojanhatar va geltranhuca ke intafa folisaca : “Min torigit da bat ageltaceem miv tid denaf da kot ayik al zo redur miltaf”.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jin kloká da boreon moe blakerafi kesi yo ke Georgia nasbeik se ke savsaf levetirik yo is tel se ke savsaf levetirikdigisik yo anam azega ke beruca belcon rodebanhatad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jin kloká da donon Mississippi Soka, soka lize tey se ke volmalhuca is ristara anteyawed, ton dwag ke nuyuca is malhuca boreon zo wartazukatar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jin kloká da jinaf balemoy veynasbeik se boreon blitid koe vedey lize me zo torigitid kan almakseva vols andavoda. Jin batvielon kloká !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jin kloká da boreon donon koe Alabama, lize intaf bowesik pulvipir va ravlem se dum “kevura” ik “tumekara” va galdaf mweem, da banlize donon koe Alabama, boreon ebeltikocye is batakikocya va nuba pu sint rozilitid dum berikye is berikya. Jin batvielon kloká !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jin kloká da boreon kotraf krant zo kamadatar, da koti kesi isu mevtava zo tuomatad, da arstaxo se zo tuazentatad ise da vralgafa kelda se zo turontatad, da aliuca ke Jiomaik pu kot cotik zo razdutur.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Manu tir minafa pokolesuca. Tir folira do dana geon di dimlaní.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tuke bata folira, min grusolwitit vanmiae mevtava ke volpokolesuca va rapor ke pokolesuca. Tuke bata folira va iejes voldotrak ke intaf vedey ton ilamtaf drijk ke beruca min gruwartazukatat.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tuke bata folira, min belcon grukobatat ise belcon grubliketet ise belcon grulhumatat ise ko flint belcon grulanitit ise va lazava ke nuyuca belcon grurojutut, grupeson da boreon titit nuyaf. Titir viele kot loriknasbeik rodankatar va bata pulva se bam ditisa va warzafa sugdala : “Vo, tir rin, zijnaf liz ke nuyuca, tir rin va dan danká. Vo lize jinaf abdigadik se al awalked, vo tuke dano befoltasik se tiyid oklaf, sol eliwa ke kota rinafa mevtava nuyucabiota mamar !” Ise, ede Amerika gotir vedeyap, batcoba tuageltawer !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tidu ribiegafi kesi yo koe New Hampshire nuyucabiota mamar !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tidu ilamkafa mevtava se koe New York Soka nuyucabiota mamar !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tidu ontine se ke Alleghanys koe Pennsylvania nuyucabiota mamar !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tidu noldafa vokliba yo ke Rocky Mountains koe Colorado nuyucabiota mamar !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tidu tamafa kolliava se koe California nuyucabiota mamar !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vexe batcoba tir dika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tidu Stone mevta koe Georgia nuyucabiota mamar !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tidu Lookout mevta koe Tennessee nuyucabiota mamar!&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tidu kota venta isu kesi koe Mississippi nuyucabiota mamar ! Sol eliwa ke kota mevtava nuyucabiota mamar !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Viele min noveter da nuyucabiota mamar koe kota wida ik widel ik widava ik soka, rokapatat va viel viele kot loriknasbeik se, Ebeltik is Batakik, Judeik ik Mejudeik, Kevotcerevik ik Katalikevik, pu sint va nuba rozilitit ise rodankatat va pulveem ke guazaf Negrospiritual : “Adim nuyaf, afim nuyaf, pu gijarotif Lorik va kava zilit, min adim tit nuyaf !”.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Gaderopa]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Dewitca]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Tamef dakteks yo]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Ayevaf krent yo]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Sutesik-K|King (Martin Luther)]]&lt;br /&gt;
[[Loma:King (Martin Luther)]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Ugalpulasiki|1963]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Loma:Dewitca&amp;diff=1986</id>
		<title>Loma:Dewitca</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Loma:Dewitca&amp;diff=1986"/>
				<updated>2007-06-25T17:01:36Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: Tezaredura&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Loma:Gaderopa]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Germinal_Luz01&amp;diff=1943</id>
		<title>Germinal Luz01</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Germinal_Luz01&amp;diff=1943"/>
				<updated>2007-06-23T20:35:33Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|100%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;center&amp;gt;'''Germinal'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt2&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Germinal'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.EmileZola Emile Zola]&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = -&lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Francava Francava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = 1885&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Germinal&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = [http://www.kotava.org/index.php Kotava.org]&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2003&lt;br /&gt;
| kalkotavara_klita = [http://www.kotava.org/fr/fr_suterot_EZola_Germinal.pdf Kalkotavaks]&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:100%.jpg]] Tuenayan&lt;br /&gt;
| kseva1 = #A7803B&lt;br /&gt;
| kseva2 = #F5C36B&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
==Taneaf pak, taneaf luz==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Moe drumefa azeka, vleve bitejiskaf is sidukatapedaf is vaf miel, va vawapa mal Marchiennes kal Montsou tanoy ayik moolaniyir, va lumef sanoy decitmetrolk ronton remas, reme rezaxo se. Kabdueon, va ebeltaf sid in volwir, ise va azekafa zidapa anton peztaleyer kan bareaksatafa sukara se, mantafa dum birakoraf volont se, oprayasa tsenteyeson va wedaxopo yo is lebaxopo se. Va kelt meka aalizga kretsayar, ton rontuca ke duzuma lume gritanameweyer, vanmiae tuwiiskasa rubixa ke mielak.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Moni 2-eaf bartiv va Marchiennes ayik al mallaniyir. Tcotason koe tigafa kiltayafa gemla is piakofa rija lanipiyir. Eruiltam, webokayan koe lujoroykirafi tiojesiki, va in funhepeyer ; ise va in licayar keve eliweem, kan onton tana ok ara lodava, fargieson va nubeem aludevon ko ucom, va glagaf nubeem asforteyan gan taltusukarefema se. Va inafa vlardafa taka ke mekobas is ogiskaf dodelik tanoya rieta kereleyer, pokolesuca da fent kaiki vanafiz co-tuleblitir. Mali tanoy bartiv, in baton abdulaniyir, viele talteon arte toloy decitmetrolk abdue Montsou, va keraf tey se ve awiyir, va baroy gaelanteyawes is dumon mokolliawes reliezak. Taneon, in ve klabuyur, kivaweson ; aze va kranavafa olegara da nubeem oulon zo tuidulad me ve rotacagiyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Baya vanludevaweyer. Kotcoba griawiyir. Roneon tiyir nukuk, kona azebrebavapa budesa va kelot ; solve da talteon vleve gojafu ragu se werdmanni tidaweyer, wira va wida dem omaf is tanzukaf kepaiteem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Art mon 200 bora ve avlayar. Glirbon, koe keldalodava, pokeon tey se ve tolawiyid, teka in loon grupeyer kane lidontinon koe awalkaf kelt anteyaweyed, dum vikizes tael se. Vexe, drume sid, ara disukexa va in su azavzayar. Tiyir gamiafa flava, omafo kolnaxo, lizu brucka ke iaxekeldega rontagiweyer ; va saljaf dilk yo riafa afida se divayad, aluboya ok tevoya gabenafa gumka se diveon kolliaweyed, male renta ke dana se tuebeltaweyesa inta yo va liota se ke gulaf grest yo klubon vanconhayad ; ise, male bata tacukafa tuwinawera, wizuwesa koe miel is vikiz, tanoya puda tidayar, pwertafa is abrotcifa kagaelara ke gantadivara, dana me zo rowiyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bam, va kawaxo ayik ve kagrupeyer. In tolon ve tiyir kinokaf : kas fistir ? me di co-tir kobara. Ute da van kolna se in ve laniyir, adim ve arskaweyer da va yeldkesi lize baroy yeldtey anteyawed vantidlanir, koe jenukafa badona se, ta koafira is tulodidulara va ol. Sidgabes dodelik se lanon gaveon al kobayad, volfavlaf empaks yo ware zo divkawodayad. Noelkeon, se va glefasik platis va impadimak mo grest in gildeyer ; solwiyir va blisa izga trankesa yo va tsema se, poke kot tey.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Kiavá, va tana badona in vanlanison ve kaliyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gee reliezak, limik ranheyer, kadulabaynvookekiraf is libolimatsotkiraf guazik ; remi da inaf okol, pwertaf blafotaf okol, en melizison keyer da intafa tevoya titplekuyuna tsema se zo di tuvlardayad. Nubadodelik kobaves va trankesiko, blakeraf is mazdaf godjik, me keyupuyur ise mo madasiki kenibemeson aldoayar. Titepon, loloon sukayar, fentapafa lentusuka ke dana vertaf gaeloyap se dolistepeson remayad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Kiavá, guazik ve dulzeyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ve amlitayar. Ayik, peztales da rodaxason zo disukeyer, va intaf yolt davon ve kaliyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Jinaf yolt tir Etienne Lantier, jin foalkik. Kas batlize kobara tir ?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Teykeem va in koafiyid, in lanon tiyir 21-daf, bertrapaf, listikye, fotivakiraf nekev intaf tiguaf beweem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Karavalduyun, limik tidtakayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Kobara tori foalkik, me, me. Toloy arinton ware al frubded. Mecoba tir.&lt;br /&gt;
Volont ve pulvagabeyer. Aze, Etienne ve eruyur, nedison va orikafo kolnaxo, tite yeldkesi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Tir kawaxo, mex ?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Batviele guazik me ve rodulzeyer. Tizafa bobara va in telomtayar. Adim in ve putceyer, aze va tukeran sid putceks ebelton ve kretsayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- En, kawaxo, Vumbexo (Voreux). Djay ! palka tir pokepafa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ba siluk, kan sotcewesa ma, koe miel va wida ke dana kepaiteem gan yik zo diepileyer in dasugdayar. Vexe tevoy grest tiyid vlardaf, in va sin meutcason ve radimelaniyir, ton intaf sfiannukirapaf nimateem, solve da tel pwertaf okol anton mallaniyir, wale witokeem rusagon impayar, leve warzafa imbroesa waxa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vumbexo, batoulon, va klokera divayar. Etienne, vulkuwes kabdue reliezak tuidulason va intaf forteyas nubajeem, va koti kawaxoki is wixakirafo ayelaxo is lirdrasek is xepe ke divoksesiko is lujoraf rasekam ke lejasiko disukeyer ise dimtrasiyir. Bato kawaxo, tite suxaca, do intafe alnafe norkaxe se, rontagiso va intafa keldega dum dratcesa nola, sedme in nuvelayar tivakirajafo dum pegik, batlize kurdaweso ta da co-estur va korik se. Miloulon dam in va in rindeyer, va int is gondulesa kruldera modovayar, mali anhustoy viel da va rundak aneyayar ; in va int dimwiyir koe kelotnubakobaxe, va okilik kavalkus, kou Lille is kotlizu aloyayan ; ba teveaviel ko Marchiennes al artlaniyir, lize zo kaliyir da kobara tiyir, koe Aziliaxe ; vexe mecoba koe Aziliaxe mei dene Sonneville, va pereaviel in al gopazeleyer preyutaweson leve trinkeem ke limapradj, ke dan enintesik va in su divbelgayar, ba toleaf mielaf bartiv. Mecoba, mea tanoy talolk, milon me tanoy mit : va tokcoba moe kelda se in baton fu askiyir, enidiskon, milon me grupeson lize sol lentesuka  co-bravayar ? En, tiyir kawaxo, va kawaxolusk riafa gumka se koafiyid, kan tizon fenkun tuvel va teyxo se ke tralasiko in aftapon al rowitayar. In dere vangrupeyer va divtiewera ke lejasiko, va bata pwertafa is abrotcifa kagaelara elubkon sukesa, tison dum onjewesa sukara ke rostaza.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Tid iaxe se koe Montsou, yik ve eruyur.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Guazik ve ebeltaputceyer, aze koe suka ve dulzeyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Ox ! Tid konake iaxe. Rin co-rowiyil, weti baroya ok balemoya tanda. Kotcoba iptokayar, ayik se me zo rotrasiyid, meviele lion zo wayav. Noelkeon cin tolon zo jivotlicav. Sepuca koe gola, korik se zo dimstaksed, iaxe se tantanon zo buded. Rotir me tir rola ke ginik ; vexe tokdume ta doaliera ko Amerika in lapir ? Me patason da bonol se beyolakolon awalked, dum korik yo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bam, blayakamon, gaeloygabenon, kottel lilion temeyer. Va mefavalafa lanira se mali tanoya safta Etienne ve kareizuyur, di gonawalkeyer ? Radimimon va jontik wipitesik vawa se co-wid. En, guazik kaliyir, batcoba co-tenuwejer, kire mo vawa li kristevik se me zo co-romimad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Me kotvielon tir atela !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Icle tir beg !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Ageltafa, icle va beg co-dit !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kottanafa puda drasuyur, waxa se divbureyed va ravlem se ko kexafa eviera.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Djay ! Ontinapon limik rwodeson geon ve tolkaliyir, Montsou batliz tir…&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ise, kan tolon sotcesa nuba, koe mielak va merowinu u se in ve dasugdayar, icsabe da va sin yoltayar. Banlize, koe Montsou, Fauvelle botiaxe ware guyundeyer, vexe Hoton botiaxe va unenikeem su illatrayar, anton tiyid acagise Dutilleul regeltagatcexe isu Bleuze wazdeliaxe va kawodaladay se. Aze, mantazatcon, in ve bazeyer, lenton, va kotafa zidamiala : Sonneville yantanhofaxe me al kazawayar va toloya bareaca ke giltaf jafareem ; fuxe baroya cadeka ke Marchiennes Aziliaxe, anton toloya tuafiaweyed ; adim, koe Gagebois triviaxe, yastera dratceyer, kire kubillatrara zo levykayad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Grupé, grupé, yik kotbazeron tolkaliyir. Malpí.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Tori cin, batcoba kalion vir, limik ve loplekuyur. Va divoksera kawoda se wori al tulegijad. Dere, disukel, Victoire lenteon anton tid toloya teyewesa perkcadekaima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
In ve putceyer aze ve tollaniyir kadime intaf kenibaves okol, kaiki da va in al vansorkayar do vlardafa tsema se.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Noelkeon, Etienne va kotafa gola feliyir. Mielak zavzayar aludevaf, vexe nuba ke guazik va in dumon al tukotrayar kan copapaca yo, ise yik, mejilon, batbartivon anameon va sin peztaliyir, batlize koe ninkeiskaxo. Me tiyir aelakolie tanamene gan bareaksatsuka, vanmiae bat lebaf tawaday ? Volont se al riyomeyed, nuvelayad da vanbureyed va kobarawalk, va blotiskaca dana va jontiktan co-atatar. Ise, ton krabes iteem, in askifoayar va remrura va izga se, olhastenon gan djuwira is voldjuwira. Kotcoba tumecobaweyer voldrume megrupene ke tapedaf miel se, in anton kozwiyir, sumapon, va cadeka se is perkcade yo. Bate se, kaima yo dem decemoya keldega blaguton rontagiwesa, volconhayad va stirk se dem kerafa teyka se; solve da toloy rasek, lotalteon, ko kelt faltapon anteyaweyed, dum gulafa tilerda se. Tiyir firdgabentuca, wetce vanafizara anton tiyid se bat mielaf tey ke yeldxo is azilgola, koe dratcesa zida.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Rotir til ke Belga ? kadime Etienne tolpiyis limik ve kaliyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Batviele, va baroya tsema in anton vanstayar. Bata se ixam zo rotrankeyed walta sokiyisa koe divoksexo, ariseyeno kilbo, va kobara bak bartivbalemeacapa fu azavzayar. Tite yeldkesi, daletoe amlitayar, va grest yo glefasik se mea abrotcibwevason tuwidlayad. Divlirdawes sumef lor ke mhelgasiko dendaso mo zielt anton zo gildeyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Me, ke Geeka tí, yik ve dulzeyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nubakobasik, kaiki da va tsema se al tuvlardayar, mo sid debanhayar, kalaf tuke walta ; ise va intafa pulviskafa govituca videyer, mo limik va sizuntiskaf itapeem opelon al madayar, dum funheyen gan li pulviks yo. Battel, keskeon, gilton me lion kaliyir. Gexata ke artan lanon al dojeniayar ise in odiaxon al zo omgayar, dum  konviele tanon pulvinhis guazik se.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Jin, ke Montsou tí, jinaf yolt tir Awalkanhik [Bonnemort].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Tir toriyolt ? Etienne gevanon ve eruyur.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Guazik senson ve kipteyer, aze nedison va Vumbexo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- En, en… Baron lipon batlizu al zo divimpar, kontomon ton tublakerayan im, artomon ton tawa kale uvoona, bareon ton lavakiraf jivot dum salma… Bam, viele sin al wid da me djumawalkeyer, va jin al rozad kan Awalkanhik, ta kipera.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Inafa itupuca ve jontolayar, dwera ke tusulajayana ruza, tittisa koe eaftafa kokobara. Teybadona, noelkeon, kotron koafiyir va inafa takapa, dem batakaf is riaf usukeem, dem azekaf lesay gebiazwaf is steldayan gan faltamaf krets yo. In tiyir pinaf ise digiyir va bergapa is divaf koelteem isu buueem is abrotcaf meem ke dan lujoraf nubeem lubeyed mo abadeeem. Ostik, milon dam intaf okol zavzas meliziwes moe nugeem, nuvelason sukamejes, nuvelayar raporaf, me nuvelayar abdigrupes va fent is waxa yo azdawesa moe oblakeem. Kaiki da in al bobayar, laringa solimpana gan aludevafa abovewera, tit badona ve putceyer, acum tawa di tuebeltaweyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Va in is baton kretsan sid Etienne disukeyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Kas koe kawaxo malipon kobal ? in ve tolkaliyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Awalkanhik ve mafenkupuyur.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Malipon, ax ! en ! Jin men tiyí 8-daf viele al titlapí, djay ! va Vumbexo, ise noelon tí 58-daf. Patavamal... Va kotcoba koeon al askí : va taneon galibotik az tsemasik viele al tí stapeson fof ta tanamera az baliesik bak 18-da. Aze, golde nimateemaj, jin al zo plekú mal gabexo kal sid wetce piesik az dimkiewasik, kali da div ludev al zo godivplekú, kire ropesik kaliyir da fu awalkeyé. Bam, weti 5-da, al vanpí limik… Eim ? Kiewafa, 50-da koe kawaxo is 45-da koe ludev !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Remi da in pulviyir, teykirafi yeldki kontomon lubesi kou badona va paokaf lesay tuafiayad ton forteyas tcazedaks.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Sin kalid da va int gotildé, in ve trenayar. Jin, me kuraní, sin trakud da tí akoydarsaf !... Va tolda askinhití, kali da tití 60–daf, ta digira va turwi dem 180 franc. Ede va in batvielon co-divkiavá, pu jin va teli dem 150 co-vanzilid. Sin tid rovidaf, ilkajik se !... Ostik tí delaf, vaxe nimateem. Wil, tir lava koluweyesa lev alma tre da zo sisteyé koe gabexo se. Lanviele va nimat me ieson me rokalizí.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Va in kobobara tolon ve waljoayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Kas batcoba askir da rin dere bobal ? Etienne ve kaliyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vexe va mee in ve takadulzeyer, tizon. Aze, viele ve rokaliyir :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Me, me, al ermialawé, weti tanoy aksat. Meviele bobayá, daletoe mea azavzá... Atedafa, putcejé, putcejé...&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Abovera va larida ve tituayar, in ebelton ve putceyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Kas fortey tir ? Etienne ve eruyur, adim ebleson va inafa bibera.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vion, Awalkanhik va art matrovgayon bosolayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Tir yeld... Jonte vaon digí koe altojo da va int tukeon rotuidulá kali blitena. Mali 5-da ko ludev mea tollaní. Va batcoba koeon digiyí, nuvelar, skre me vantrakuson. Bax ! batcoba vider.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ve amlitayar, ilefo mhelgasiko koe kawaxo verton alieyer, suka temeson remayar dum ie ke ael is leguca piyisa mal mielap. Kabdue relvawesa teyka se, guazik lodomon trenayar, va setikera tolroxanhason. Ax ! denon, in is intikeem va kawodalitca malipon dendayad ! Yasa kobayar tori Montsou Kaweem Sistu, mali redura, ise batcoba malipon evlayar, weti 106-da. Inaf abdigadik, Guillaume Maheu bam 15-daf velik, al trasiyir va sudayeld koe Requillart, taneafo kawaxo ke Sistu, batvielon jovleyeno guazafo kawaxo, banlize, poke Fauvelle botiaxe. Kotrafa gola grupeyer, wazdesiki tisi da kosmayana litca zo rozayar kan Guillaume litca, yoltega ke inaf veygadik. In va in me  al grupeyer, pwertik sedme kalikseem, foikap guazawalkeyes arti 60-da. Aze, inaf gadik, Nicolas Maheu yoltayan kan Kerik, penon 40-daf, al zavzayar koe Vumbexo, dano banugale zo ludevayar : kikawera, varafa tuazekawera, ulin fortey is niskeem fixas gan pisteem. Toloy inaf ziavik is inaf baroy berik, logaveon, dere al blidrasuyud. In, Vincent Maheu, rembliyis tison riwe dokotaf, ton xujaf nimateem, va rovidik bevulayar. Va tokcoba co-askiyir, ostik ? Gokobayar. Gadiknasbeikon batcoba zo askiyir, dum arcoba. Nasbeik, Toussaint Maheu, noelkeon koeon semaweyer, ise veynasbeikyeeem is intikeem, lenteon vistalewes koe palka. 106-da ta baliera, pinikeem radimi guazikeem, tori milaf tilik : eim ? Jontik glastik va intafa izva me likiewon al co-negayad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Icle, viele estut ! Etienne tolon ve prejayar&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Tir jinaf kaliks, ede rotestun beg tir, blira rotir&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Awalkanhik ve stivaweyer, iteem mo palka, lize afida se tantanon anteyaweyed. Balemeaf bartiv mamayar mal biot ke Montsou, fent tulobliweyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Vexe in tir kulaf, Sistu ? Etienne ve tolkaliyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Guazik ve guepitayar aze vol, dum anhayanon gan atitsura ke talolk se.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Ax ! en, ax ! en... Rotir lekulaf dam intaf vegungaf, Anzin Sistu. Wori celema is celema. Cin mea patav... San-lerdoyo kawaxo, ke dano san-baroyo ta savera, Vumbexo is Victoire is Crevecoeur is Mirou is Saint-Thomas is Madeleine is Feutry-Cantel is dere aro se, is tevoyo ta baslavara ok gaelara, dum Requillart... Kunoy dodelik, kaxaaxo yo moe 67-oya dota, vielon soloksen alub-decitoy celemgramolk, kelot kagluyas va koto kawaxo se, is nubakobaxe yo is askedaxe se ! Ax ! en, ax ! en, tir erba !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tsematanamera, mo grest yo, va oblakeem ke blafotaf pwertaf okol ve vanmadayar. Titeon, riba zo gotolgodeyer, glefasik se va intafa kobara al toltozuyud. Remi da va bonol in vansorkayar, ta toltitlanira, limik zijnon ve loplekuyur, va in gukoeson :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Me toz giltil va ginelara, vungajik !... Ede Hennebeau Weltik co-gruper va coba dana va rinaf ugal drasur !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Etienne, modovas, va miel disukeyer. Ve eruyur :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Bam, va Hennebeau Weltik kawaxo pasur ?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Me, guazik ve diveyer, Hennebeau Weltik anton tir jadif gadesik. In zo doder dum cin. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tanzatcon, va mielakdatuca yik ve nediyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Va toktan kota batcoba pasur ?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vexe Awalkanhik ve zavzamayar personen gan warzafa deona, jonte tizafa da va gaeloy me rotolnariyir. Adim, kaiki da al putceyer aze mou kutceem va ebeltaf skael al bosolayar, koe jontolawesa suka ve kaliyir :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Eim ? Va toktan kota batcoba ? Metan gruper. Va korik se.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ise, kan nuba, va klubafo xo koe izga in dasugdayar, va afanano is sumefo xo, lize ban korik se irubayad, torion Maheu se mali lo decemda litcavordayad. Inafa puda tiyir dumon alkavudafa, tiyir dum ede al pulviyir va merovansan truduak lize preyutawer divaelawes is kurdas lorik, pu dan va intaf cot kottel ziliyir, ise va dan meviele al wiyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Icle ede va beg min stapeson co-rotestut ! Etienne ve barkaliyir, volzeviandason.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Ax ! en ! Ede va beg min kotviele co-rotestut, co-tir kiewarsafa !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Okol al mallaniyir, limik silukon ve griawiyir, ton boraja ke megalucik. Poke trankesiko, nubakobasik me al zekayar, fixuon, wale abadeeem va itowa vanludevason, mo vlarde va tenanteyaweyes itapeem titickason.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Viele va intaf eruilt di dimnariyir, Etienne men ve illaniyir. Peztaleyer va geopras volont se, remi da ast anteyaweyer, kabdue teyap. Rotir, skre, va kawaxo in rotir dogukoeyer : guazik rotir me grupeyer ; aze in trobindaweyer, va bet ol co-naleyer. Tokliz rolanir ise rovanpir, koo bata gola tuaelana gan stilara ? Kadime rebava va alto ke drasun okol in djumisker ? Wori, va in klabura skalteyer, vudera va Vumbexo, iste bata drumefa azeka, wizuna leve livaf miel. Kotwaxon suka nuvelayar tulogijasa, dum ede mal tulomantawesa zida al sukayar. Mek vanafiz koe awalkaf kelt tubatakaweyer, antafa cadeka se teyeweyed, dum perkcadeka se, koforteyasa va mielak, va megrupene me koafison. Ise Vumbexo, tite intafe ye, dum ikoraf bonol, loon seluweyer ise lopwerton is lodabrotcion kagaelayar, gael funhen gan intafa portafa logara va ayacot.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Germinal_krent&lt;br /&gt;
| luz_luz = 1-eaf&lt;br /&gt;
| luz_radimeluz = [[Germinal_Luz02|2-eaf luz]] &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Berpot]]&lt;br /&gt;
[[Loma:XIX-eafa decemda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:FrancavaSuteroteem]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Zola (Emile)|Zola]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Sutesik-Z|Zola]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Germinal]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	<entry>
		<id>https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Germinal_Luz01&amp;diff=1932</id>
		<title>Germinal Luz01</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://www.europalingua.eu/bad_wikikrenteem/index.php?title=Germinal_Luz01&amp;diff=1932"/>
				<updated>2007-06-23T16:49:20Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;Kotavafamik: Buredura&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{TextQuality|100%}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;margin-top:1.2em;font-size:140%;&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;center&amp;gt;'''Germinal'''&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Krent_Iyelt2&lt;br /&gt;
| xanto_vergumvelt = '''Germinal'''&lt;br /&gt;
| xanto_sutesik = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.EmileZola Emile Zola]&lt;br /&gt;
| xanto_piskura = -&lt;br /&gt;
| xanto_ava = [http://www.kotava.be/xadola/pmwiki.php?n=Rekluexo.Francava Francava]&lt;br /&gt;
| xanto_evla = 1885&lt;br /&gt;
| kalkotavara_vergumvelt = Germinal&lt;br /&gt;
| kalkotavara_kalkotavasik = Laurent Lermigny&lt;br /&gt;
| kalkotavara_piskura = [http://www.kotava.org/index.php Kotava.org]&lt;br /&gt;
| kalkotavara_evla = 2003&lt;br /&gt;
| kalkotavara_klita = [http://www.kotava.org/fr/fr_suterot_EZola_Germinal.pdf Kalkotavaks]&lt;br /&gt;
| webesik = [[Favesik:Kotavafamik|Kotavafamik]]&lt;br /&gt;
| krentduga = [[Image:100%.jpg]] Tuenayan&lt;br /&gt;
| kseva1 = #A7803B&lt;br /&gt;
| kseva2 = #F5C36B&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
==Taneaf pak, taneaf luz==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Moe drumefa azeka, vleve bitejiskaf is sidukatapedaf is vaf miel, va vawapa mal Marchiennes kal Montsou tanoy ayik moolaniyir, va lumef sanoy decitmetrolk ronton remas, reme rezaxo se. Kabdueon, va ebeltaf sid in volwir, ise va azekafa zidapa anton peztaleyer kan bareaksatafa sukara se, mantafa dum birakoraf volont se, oprayasa tsenteyeson va wedaxopo yo is lebaxopo se. Va kelt meka aalizga kretsayar, ton rontuca ke duzuma lume gritanameweyer, vanmiae tuwiiskasa rubixa ke mielak.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Moni 2-eaf bartiv va Marchiennes ayik al mallaniyir. Tcotason koe tigafa kiltayafa gemla is piakofa rija lanipiyir. Eruiltam, webokayan koe lujoroykirafi tiojesiki, va in funhepeyer ; ise va in licayar keve eliweem, kan onton tana ok ara lodava, fargieson va nubeem aludevon ko ucom, va glagaf nubeem asforteyan gan taltusukarefema se. Va inafa vlardafa taka ke mekobas is ogiskaf dodelik tanoya rieta kereleyer, pokolesuca da fent kaiki vanafiz co-tuleblitir. Mali tanoy bartiv, in baton abdulaniyir, viele talteon arte toloy decitmetrolk abdue Montsou, va keraf tey se ve awiyir, va baroy gaelanteyawes is dumon mokolliawes reliezak. Taneon, in ve klabuyur, kivaweson ; aze va kranavafa olegara da nubeem oulon zo tuidulad me ve rotacagiyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Baya vanludevaweyer. Kotcoba griawiyir. Roneon tiyir nukuk, kona azebrebavapa budesa va kelot ; solve da talteon vleve gojafu ragu se werdmanni tidaweyer, wira va wida dem omaf is tanzukaf kepaiteem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Art mon 200 bora ve avlayar. Glirbon, koe keldalodava, pokeon tey se ve tolawiyid, teka in loon grupeyer kane lidontinon koe awalkaf kelt anteyaweyed, dum vikizes tael se. Vexe, drume sid, ara disukexa va in su azavzayar. Tiyir gamiafa flava, omafo kolnaxo, lizu brucka ke iaxekeldega rontagiweyer ; va saljaf dilk yo riafa afida se divayad, aluboya ok tevoya gabenafa gumka se diveon kolliaweyed, male renta ke dana se tuebeltaweyesa inta yo va liota se ke gulaf grest yo klubon vanconhayad ; ise, male bata tacukafa tuwinawera, wizuwesa koe miel is vikiz, tanoya puda tidayar, pwertafa is abrotcifa kagaelara ke gantadivara, dana me zo rowiyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bam, va kawaxo ayik ve kagrupeyer. In tolon ve tiyir kinokaf : kas fistir ? me di co-tir kobara. Ute da van kolna se in ve laniyir, adim ve arskaweyer da va yeldkesi lize baroy yeldtey anteyawed vantidlanir, koe jenukafa badona se, ta koafira is tulodidulara va ol. Sidgabes dodelik se lanon gaveon al kobayad, volfavlaf empaks yo ware zo divkawodayad. Noelkeon, se va glefasik platis va impadimak mo grest in gildeyer ; solwiyir va blisa izga trankesa yo va tsema se, poke kot tey.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Kiavá, va tana badona in vanlanison ve kaliyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gee reliezak, limik ranheyer, kadulabaynvookekiraf is libolimatsotkiraf guazik ; remi da inaf okol, pwertaf blafotaf okol, en melizison keyer da intafa tevoya titplekuyuna tsema se zo di tuvlardayad. Nubadodelik kobaves va trankesiko, blakeraf is mazdaf godjik, me keyupuyur ise mo madasiki kenibemeson aldoayar. Titepon, loloon sukayar, fentapafa lentusuka ke dana vertaf gaeloyap se dolistepeson remayad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Kiavá, guazik ve dulzeyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ve amlitayar. Ayik, peztales da rodaxason zo disukeyer, va intaf yolt davon ve kaliyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Jinaf yolt tir Etienne Lantier, jin foalkik. Kas batlize kobara tir ?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Teykeem va in koafiyid, in lanon tiyir 21-daf, bertrapaf, listikye, fotivakiraf nekev intaf tiguaf beweem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Karavalduyun, limik tidtakayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Kobara tori foalkik, me, me. Toloy arinton ware al frubded. Mecoba tir.&lt;br /&gt;
Volont ve pulvagabeyer. Aze, Etienne ve eruyur, nedison va orikafo kolnaxo, tite yeldkesi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Tir kawaxo, mex ?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Batviele guazik me ve rodulzeyer. Tizafa bobara va in telomtayar. Adim in ve putceyer, aze va tukeran sid putceks ebelton ve kretsayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- En, kawaxo, Vumbexo (Voreux). Djay ! palka tir pokepafa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ba siluk, kan sotcewesa ma, koe miel va wida ke dana kepaiteem gan yik zo diepileyer in dasugdayar. Vexe tevoy grest tiyid vlardaf, in va sin meutcason ve radimelaniyir, ton intaf sfiannukirapaf nimateem, solve da tel pwertaf okol anton mallaniyir, wale witokeem rusagon impayar, leve warzafa imbroesa waxa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vumbexo, batoulon, va klokera divayar. Etienne, vulkuwes kabdue reliezak tuidulason va intaf forteyas nubajeem, va koti kawaxoki is wixakirafo ayelaxo is lirdrasek is xepe ke divoksesiko is lujoraf rasekam ke lejasiko disukeyer ise dimtrasiyir. Bato kawaxo, tite suxaca, do intafe alnafe norkaxe se, rontagiso va intafa keldega dum dratcesa nola, sedme in nuvelayar tivakirajafo dum pegik, batlize kurdaweso ta da co-estur va korik se. Miloulon dam in va in rindeyer, va int is gondulesa kruldera modovayar, mali anhustoy viel da va rundak aneyayar ; in va int dimwiyir koe kelotnubakobaxe, va okilik kavalkus, kou Lille is kotlizu aloyayan ; ba teveaviel ko Marchiennes al artlaniyir, lize zo kaliyir da kobara tiyir, koe Aziliaxe ; vexe mecoba koe Aziliaxe mei dene Sonneville, va pereaviel in al gopazeleyer preyutaweson leve trinkeem ke limapradj, ke dan enintesik va in su divbelgayar, ba toleaf mielaf bartiv. Mecoba, mea tanoy talolk, milon me tanoy mit : va tokcoba moe kelda se in baton fu askiyir, enidiskon, milon me grupeson lize sol lentesuka  co-bravayar ? En, tiyir kawaxo, va kawaxolusk riafa gumka se koafiyid, kan tizon fenkun tuvel va teyxo se ke tralasiko in aftapon al rowitayar. In dere vangrupeyer va divtiewera ke lejasiko, va bata pwertafa is abrotcifa kagaelara elubkon sukesa, tison dum onjewesa sukara ke rostaza.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Tid iaxe se koe Montsou, yik ve eruyur.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Guazik ve ebeltaputceyer, aze koe suka ve dulzeyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Ox ! Tid konake iaxe. Rin co-rowiyil, weti baroya ok balemoya tanda. Kotcoba iptokayar, ayik se me zo rotrasiyid, meviele lion zo wayav. Noelkeon cin tolon zo jivotlicav. Sepuca koe gola, korik se zo dimstaksed, iaxe se tantanon zo buded. Rotir me tir rola ke ginik ; vexe tokdume ta doaliera ko Amerika in lapir ? Me patason da bonol se beyolakolon awalked, dum korik yo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bam, blayakamon, gaeloygabenon, kottel lilion temeyer. Va mefavalafa lanira se mali tanoya safta Etienne ve kareizuyur, di gonawalkeyer ? Radimimon va jontik wipitesik vawa se co-wid. En, guazik kaliyir, batcoba co-tenuwejer, kire mo vawa li kristevik se me zo co-romimad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Me kotvielon tir atela !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Icle tir beg !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Ageltafa, icle va beg co-dit !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kottanafa puda drasuyur, waxa se divbureyed va ravlem se ko kexafa eviera.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Djay ! Ontinapon limik rwodeson geon ve tolkaliyir, Montsou batliz tir…&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ise, kan tolon sotcesa nuba, koe mielak va merowinu u se in ve dasugdayar, ic-sabe da va sin yoltayar. Banlize, koe Montsou, Fauvelle botiaxe ware guyundeyer, vexe Hoton botiaxe va unenikeem su illatrayar, anton tiyid acagise Dutilleul regeltagatcexe isu Bleuze wazdeliaxe va kawodaladay se. Aze, mantazatcon, in ve bazeyer, lenton, va kotafa zidamiala : Sonneville yantanhofaxe me al kazawayar va toloya bareaca ke giltaf jafareem ; fuxe baroya cadeka ke Marchiennes Aziliaxe, anton toloya tuafiaweyed ; adim, koe Gagebois triviaxe, yastera dratceyer, kire kubillatrara zo levykayad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Grupé, grupé, yik kotbazeron tolkaliyir. Malpí.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Tori cin, batcoba kalion vir, limik ve loplekuyur. Va divoksera kawoda se wori al tulegijad. Dere, disukel, Victoire lenteon anton tid toloya teyewesa perkcadekaima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
In ve putceyer aze ve tollaniyir kadime intaf kenibaves okol, kaiki da va in al vansorkayar do vlardafa tsema se.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Noelkeon, Etienne va kotafa gola feliyir. Mielak zavzayar aludevaf, vexe nuba ke guazik va in dumon al tukotrayar kan copapaca yo, ise yik, mejilon, batbartivon anameon va sin peztaliyir, batlize koe ninkeiskaxo. Me tiyir aelakolie tanamene gan bareaksatsuka, vanmiae bat lebaf tawaday ? Volont se al riyomeyed, nuvelayad da vanbureyed va kobarawalk, va blotiskaca dana va jontiktan co-atatar. Ise, ton krabes iteem, in askifoayar va remrura va izga se, olhastenon gan djuwira is voldjuwira. Kotcoba tumecobaweyer voldrume megrupene ke tapedaf miel se, in anton kozwiyir, sumapon, va cadeka se is perkcade yo. Bate se, kaima yo dem decemoya keldega blaguton rontagiwesa, volconhayad va stirk se dem kerafa teyka se; solve da toloy rasek, lotalteon, ko kelt faltapon anteyaweyed, dum gulafa tilerda se. Tiyir firdgabentuca, wetce vanafizara anton tiyid se bat mielaf tey ke yeldxo is azilgola, koe dratcesa zida.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Rotir til ke Belga ? kadime Etienne tolpiyis limik ve kaliyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Batviele, va baroya tsema in anton vanstayar. Bata se ixam zo rotrankeyed walta sokiyisa koe divoksexo, ariseyeno kilbo, va kobara bak bartivbalemeacapa fu azavzayar. Tite yeldkesi, daletoe amlitayar, va grest yo glefasik se mea abrotcibwevason tuwidlayad. Divlirdawes sumef lor ke mhelgasiko dendaso mo zielt anton zo gildeyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Me, ke Geeka tí, yik ve dulzeyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nubakobasik, kaiki da va tsema se al tuvlardayar, mo sid debanhayar, kalaf tuke walta ; ise va intafa pulviskafa govituca videyer, mo limik va sizuntiskaf itapeem opelon al madayar, dum funheyen gan li pulviks yo. Battel, keskeon, gilton me lion kaliyir. Gexata ke artan lanon al dojeniayar ise in odiaxon al zo omgayar, dum  konviele tanon pulvinhis guazik se.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Jin, ke Montsou tí, jinaf yolt tir Awalkanhik [Bonnemort].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Tir toriyolt ? Etienne gevanon ve eruyur.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Guazik senson ve kipteyer, aze nedison va Vumbexo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- En, en… Baron lipon batlizu al zo divimpar, kontomon ton tublakerayan im, artomon ton tawa kale uvoona, bareon ton lavakiraf jivot dum salma… Bam, viele sin al wid da me djumawalkeyer, va jin al rozad kan Awalkanhik, ta kipera.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Inafa itupuca ve jontolayar, dwera ke tusulajayana ruza, tittisa koe eaftafa kokobara. Teybadona, noelkeon, kotron koafiyir va inafa takapa, dem batakaf is riaf usukeem, dem azekaf lesay gebiazwaf is steldayan gan faltamaf krets yo. In tiyir pinaf ise digiyir va bergapa is divaf koelteem isu buueem is abrotcaf meem ke dan lujoraf nubeem lubeyed mo abadeeem. Ostik, milon dam intaf okol zavzas meliziwes moe nugeem, nuvelason sukamejes, nuvelayar raporaf, me nuvelayar abdigrupes va fent is waxa yo azdawesa moe oblakeem. Kaiki da in al bobayar, laringa solimpana gan aludevafa abovewera, tit badona ve putceyer, acum tawa di tuebeltaweyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Va in is baton kretsan sid Etienne disukeyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Kas koe kawaxo malipon kobal ? in ve tolkaliyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Awalkanhik ve mafenkupuyur.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Malipon, ax ! en ! Jin men tiyí 8-daf viele al titlapí, djay ! va Vumbexo, ise noelon tí 58-daf. Patavamal... Va kotcoba koeon al askí : va taneon galibotik az tsemasik viele al tí stapeson fof ta tanamera az baliesik bak 18-da. Aze, golde nimateemaj, jin al zo plekú mal gabexo kal sid wetce piesik az dimkiewasik, kali da div ludev al zo godivplekú, kire ropesik kaliyir da fu awalkeyé. Bam, weti 5-da, al vanpí limik… Eim ? Kiewafa, 50-da koe kawaxo is 45-da koe ludev !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Remi da in pulviyir, teykirafi yeldki kontomon lubesi kou badona va paokaf lesay tuafiayad ton forteyas tcazedaks.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Sin kalid da va int gotildé, in ve trenayar. Jin, me kuraní, sin trakud da tí akoydarsaf !... Va tolda askinhití, kali da tití 60–daf, ta digira va turwi dem 180 franc. Ede va in batvielon co-divkiavá, pu jin va teli dem 150 co-vanzilid. Sin tid rovidaf, ilkajik se !... Ostik tí delaf, vaxe nimateem. Wil, tir lava koluweyesa lev alma tre da zo sisteyé koe gabexo se. Lanviele va nimat me ieson me rokalizí.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Va in kobobara tolon ve waljoayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Kas batcoba askir da rin dere bobal ? Etienne ve kaliyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vexe va mee in ve takadulzeyer, tizon. Aze, viele ve rokaliyir :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Me, me, al ermialawé, weti tanoy aksat. Meviele bobayá, daletoe mea azavzá... Atedafa, putcejé, putcejé...&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Abovera va larida ve tituayar, in ebelton ve putceyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Kas fortey tir ? Etienne ve eruyur, adim ebleson va inafa bibera.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vion, Awalkanhik va art matrovgayon bosolayar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Tir yeld... Jonte vaon digí koe altojo da va int tukeon rotuidulá kali blitena. Mali 5-da ko ludev mea tollaní. Va batcoba koeon digiyí, nuvelar, skre me vantrakuson. Bax ! batcoba vider.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ve amlitayar, ilefo mhelgasiko koe kawaxo verton alieyer, suka temeson remayar dum ie ke ael is leguca piyisa mal mielap. Kabdue relvawesa teyka se, guazik lodomon trenayar, va setikera tolroxanhason. Ax ! denon, in is intikeem va kawodalitca malipon dendayad ! Yasa kobayar tori Montsou Kaweem Sistu, mali redura, ise batcoba malipon evlayar, weti 106-da. Inaf abdigadik, Guillaume Maheu bam 15-daf velik, al trasiyir va sudayeld koe Requillart, taneafo kawaxo ke Sistu, batvielon jovleyeno guazafo kawaxo, banlize, poke Fauvelle botiaxe. Kotrafa gola grupeyer, wazdesiki tisi da kosmayana litca zo rozayar kan Guillaume litca, yoltega ke inaf veygadik. In va in me  al grupeyer, pwertik sedme kalikseem, foikap guazawalkeyes arti 60-da. Aze, inaf gadik, Nicolas Maheu yoltayan kan Kerik, penon 40-daf, al zavzayar koe Vumbexo, dano banugale zo ludevayar : kikawera, varafa tuazekawera, ulin fortey is niskeem fixas gan pisteem. Toloy inaf ziavik is inaf baroy berik, logaveon, dere al blidrasuyud. In, Vincent Maheu, rembliyis tison riwe dokotaf, ton xujaf nimateem, va rovidik bevulayar. Va tokcoba co-askiyir, ostik ? Gokobayar. Gadiknasbeikon batcoba zo askiyir, dum arcoba. Nasbeik, Toussaint Maheu, noelkeon koeon semaweyer, ise veynasbeikyeeem is intikeem, lenteon vistalewes koe palka. 106-da ta baliera, pinikeem radimi guazikeem, tori milaf tilik : eim ? Jontik glastik va intafa izva me likiewon al co-negayad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Icle, viele estut ! Etienne tolon ve prejayar&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Tir jinaf kaliks, ede rotestun beg tir, blira rotir&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Awalkanhik ve stivaweyer, iteem mo palka, lize afida se tantanon anteyaweyed. Balemeaf bartiv mamayar mal biot ke Montsou, fent tulobliweyer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Vexe in tir kulaf, Sistu ? Etienne ve tolkaliyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Guazik ve guepitayar aze vol, dum anhayanon gan atitsura ke talolk se.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Ax ! en, ax ! en... Rotir lekulaf dam intaf vegungaf, Anzin Sistu. Wori celema is celema. Cin mea patav... San-lerdoyo kawaxo, ke dano san-baroyo ta savera, Vumbexo is Victoire is Crevecoeur is Mirou is Saint-Thomas is Madeleine is Feutry-Cantel is dere aro se, is tevoyo ta baslavara ok gaelara, dum Requillart... Kunoy dodelik, kaxaaxo yo moe 67-oya dota, vielon soloksen alub-decitoy celemgramolk, kelot kagluyas va koto kawaxo se, is nubakobaxe yo is askedaxe se ! Ax ! en, ax ! en, tir erba !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tsematanamera, mo grest yo, va oblakeem ke blafotaf pwertaf okol ve vanmadayar. Titeon, riba zo gotolgodeyer, glefasik se va intafa kobara al toltozuyud. Remi da va bonol in vansorkayar, ta toltitlanira, limik zijnon ve loplekuyur, va in gukoeson :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Me toz giltil va ginelara, vungajik !... Ede Hennebeau Weltik co-gruper va coba dana va rinaf ugal drasur !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Etienne, modovas, va miel disukeyer. Ve eruyur :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Bam, va Hennebeau Weltik kawaxo pasur ?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Me, guazik ve diveyer, Hennebeau Weltik anton tir jadif gadesik. In zo doder dum cin. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tanzatcon, va mielakdatuca yik ve nediyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Va toktan kota batcoba pasur ?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vexe Awalkanhik ve zavzamayar personen gan warzafa deona, jonte tizafa da va gaeloy me rotolnariyir. Adim, kaiki da al putceyer aze mou kutceem va ebeltaf skael al bosolayar, koe jontolawesa suka ve kaliyir :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Eim ? Va toktan kota batcoba ? Metan gruper. Va korik se.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ise, kan nuba, va klubafo xo koe izga in dasugdayar, va afanano is sumefo xo, lize ban korik se irubayad, torion Maheu se mali lo decemda litcavordayad. Inafa puda tiyir dumon alkavudafa, tiyir dum ede al pulviyir va merovansan truduak lize preyutawer divaelawes is kurdas lorik, pu dan va intaf cot kottel ziliyir, ise va dan meviele al wiyir.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Icle ede va beg min stapeson co-rotestut ! Etienne ve barkaliyir, volzeviandason.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- Ax ! en ! Ede va beg min kotviele co-rotestut, co-tir kiewarsafa !&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Okol al mallaniyir, limik silukon ve griawiyir, ton boraja ke megalucik. Poke trankesiko, nubakobasik me al zekayar, fixuon, wale abadeeem va itowa vanludevason, mo vlarde va tenanteyaweyes itapeem titickason.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Viele va intaf eruilt di dimnariyir, Etienne men ve illaniyir. Peztaleyer va geopras volont se, remi da ast anteyaweyer, kabdue teyap. Rotir, skre, va kawaxo in rotir dogukoeyer : guazik rotir me grupeyer ; aze in trobindaweyer, va bet ol co-naleyer. Tokliz rolanir ise rovanpir, koo bata gola tuaelana gan stilara ? Kadime rebava va alto ke drasun okol in djumisker ? Wori, va in klabura skalteyer, vudera va Vumbexo, iste bata drumefa azeka, wizuna leve livaf miel. Kotwaxon suka nuvelayar tulogijasa, dum ede mal tulomantawesa zida al sukayar. Mek vanafiz koe awalkaf kelt tubatakaweyer, antafa cadeka se teyeweyed, dum perkcadeka se, koforteyasa va mielak, va megrupene me koafison. Ise Vumbexo, tite intafe ye, dum ikoraf bonol, loon seluweyer ise lopwerton is lodabrotcion kagaelayar, gael funhen gan intafa portafa logara va ayacot.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Germinal_krent&lt;br /&gt;
| luz_luz = 1-eaf&lt;br /&gt;
| luz_abdueluz = [[Germinal_Luz01|1-eaf luz]] &lt;br /&gt;
| luz_radimeluz = [[Germinal_Luz02|2-eaf luz]] &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Loma:Kuda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:XIX-eafa decemda]]&lt;br /&gt;
[[Loma:FrancavaSuteroteem]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Zola (Emile)|Zola]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Sutesik-Z|Zola]]&lt;br /&gt;
[[Loma:Germinal]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Kotavafamik</name></author>	</entry>

	</feed>